Najčešća pitanja o međunarodnoj registraciji

1. Što je Madridski sustav za međunarodnu registraciju žigova?
To je sustav koji obuhvaća dva međunarodna ugovora (Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova i Protokol koji se odnosi na Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova) i koji omogućava međunarodnu registraciju žigova. Podnošenjem jedne prijave ostvaruje se međunarodna registracija koja osigurava zaštitu žiga u više zemalja i organizacija, koje su članice Madridske unije.
2. Koje su prednosti Madridskoga sustava?
Jednostavnost, fleksibilnost i niži troškovi zaštite u inozemstvu.
Madridski sustav:
  1. omogućava jednostavan postupak registracije: podnosi se jedna prijava, jednom Zavodu, na jednom jeziku (francuskom kad se primjenjuje Sporazum ili engleskom/francuskom kad se primjenjuje Protokol ili i Protokol i Sporazum), plaća se jedna pristojba i ne mora se imati zastupnika. Također, podnosi se samo jedan zahtjev za upis promjene koja se odnosi na cijelu registraciju ili na neki njezin dio (prijenos prava, promjene imena i adrese itd.) i samo jedan zahtjev za produženje vrijednosti međunarodne registracije žiga

  2. jamči da razdoblje za moguće odbijanje žiga u članicama Unije u kojima se traži zaštita neće biti duže od 12 mjeseci prema Sporazumu (ili mogućih 18 prema Protokolu)

  3. omogućava podnošenje naknadnih zahtjeva za proširenje zaštite međunarodno registriranoga žiga na druge članice Unije.

3. U kojim se zemljama može zaštititi žig putem Madridskoga sustava?
Žig se može zaštititi u svim članicama Madridske unije. U prijavi za međunarodnu registraciju potrebno je navesti članice Madridske unije u kojima se traži zaštita žiga. Naknadno se zaštita može proširiti i na članice Madridske unije koje nisu odmah navedene u prijavi.
4. Postoji li kakav preduvjet za podnošenje prijave za međunarodnu registraciju žiga?
Prije nego što žig postane predmet prijave za međunarodnu registraciju mora biti prijavljen (prema Protokolu) ili registriran (prema Sporazumu) za iste proizvode i usluge u Republici Hrvatskoj. Nakon međunarodne registracije žiga Zavod postaje ured podrijetla te registracije.
5. Kako se podnosi prijava za međunarodnu registraciju žiga putem Madridskoga sustava?
Prijava za međunarodnu registraciju žiga mora se podnijeti preko ureda podrijetla (u Hrvatskoj je to Državni zavod za intelektualno vlasništvo).

Način podnošenja prijave za međunarodnu registraciju žiga putem Zavoda propisan je Zakonom o žigu i Pravilnikom o žigu. U skladu s ovim propisima prijava mora sadržavati:

  1. obrazac MŽ-1 ili obrazac koji sadržajem i izgledom u cijelosti odgovara tom obrascu, ili dva primjerka propisanoga obrasca (MM-1, MM-2, MM-3) Međunarodnog ureda Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (OMPI/WIPO). Obrasci se ispunjavaju na jeziku prijave koji je propisan Zajedničkim pravilnikom Madridskoga sporazuma o međunarodnoj registraciji žigova i Protokola koji se odnosi na Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova:

    1. na francuskom jeziku, ako se primjenjuje Madridski sporazum

    2. na engleskom ili francuskom jeziku, ako se primjenjuje Protokol

  2. dodatni primjerak prikaza znaka, ako je znak figurativan

  3. dokaze o uplaćenoj pristojbi i naknadi troškova za prosljeđivanje zahtjeva za međunarodnu registraciju žiga

  4. ako se kao jedna od zemalja registracije naznačuje SAD, potrebno je priložiti i Izjavu o namjeri uporabe žiga.

Zavod potvrđuje da je znak koji je predmet prijave za međunarodnu registraciju istovjetan znaku iz domaće prijave ili registracije koja je temelj za međunarodnu registraciju, da je podnositelj ista pravna osoba koja je podnositelj ili nositelj domaće prijave ili registracije i da popis proizvoda i usluga navedenih u prijavi za međunarodnu registraciju nije širi od popisa obuhvaćenoga domaćom prijavom ili registracijom. Nakon toga Zavod prosljeđuje prijavu za međunarodnu registraciju Međunarodnom uredu OMPI/WIPO-a.

Međunarodna registracija žiga je vrijedno vlasništvo te se prilikom podnošenja zahtjeva za međunarodnu registraciju žiga preporučuje zatražiti profesionalnu pomoć zastupnika u području prava industrijskog vlasništva.

6. Što ako postupak priznanja žiga u Hrvatskoj još nije okončan?
Ako su kao zemlje registracije naznačene članice Unije prema kojima se primjenjuje isključivo Sporazum (prema kojemu temelj za međunarodnu registraciju mora biti domaća registracija), prijava za međunarodnu registraciju žiga može se podnijeti, ali će se datumom podnošenja prijave za međunarodnu registraciju žiga smatrati datum registracije žiga u Republici Hrvatskoj. Podnošenje prijave za međunarodnu registraciju žiga ubrzava postupak registracije žiga u RH.
Ako su kao zemlje registracije naznačene članice Unije prema kojima se primjenjuje Protokol (prema kojemu temelj za međunarodnu registraciju može biti i domaća prijava i domaća registracija), prijava se Međunarodnom uredu odmah prosljeđuje samo za članice Unije prema kojima se primjenjuje Protokol. Ako su naznačene i članice Unije prema kojima se primjenjuje isključivo Sporazum, Zavod te naznake može proslijediti tek nakon okončanja domaćega postupka, i to u obliku zahtjeva za naknadnu naznaku.
7. Može li se pri međunarodnoj registraciji žiga tražiti priznanje prava prvenstva iz prijave ili registracije u Hrvatskoj?
Da, ako od toga datuma prvenstva do podnošenja prijave za međunarodnu registraciju žiga nije proteklo više od 6 mjeseci.
8. Kolike su pristojbe i troškovi međunarodne registracije žiga?
Pri podnošenju prijave za međunarodnu registraciju žiga putem Zavoda potrebno je uplatiti sljedeće:
  1. naknadu troškova za prosljeđivanje zahtjeva za međunarodnu registraciju u iznosu od 300,00 kn

  2. pristojbu za prosljeđivanje zahtjeva za međunarodnu registraciju u iznosu od 75,00 kn

  3. pristojbu po Madridskom sustavu  koja se sastoji od:

    1. osnovne pristojbe od 653 CHF (ako znak nije u boji) ili 903 CHF (ako je znak u boji), kojom se pokriva do tri razreda proizvoda i usluga

    2. dodatne pristojbe od 100 CHF za svaki dodatni razred proizvoda i usluga preko tri razreda

    3. dopunske pristojbe od 100 CHF za svaku zemlju u kojoj se traži zaštita

    4. individualnih pristojbi pri naznaci nekih članica Unije prema kojima se primjenjuje Protokol

Pri izračunu pristojbe prema Madridskome sustavu preporučujemo uporabu Kalkulatora pristojbi.

9. Kako se uplaćuju pristojbe i naknade troškova za međunarodnu registraciju žiga?
  1. naknada troškova se uplaćuje ili u gotovu novcu na blagajni Zavoda ili posebnom uplatnicom ili posebnim nalogom za prijenos u pošti, banci ili FINA-i, prema uputama: Pristojbe i troškovi
    Kao opis plaćanja navodi se: Tar. br. 2.8. - Prijava za međunarodnu registraciju žiga broj ZXXXXXXXX.

  2. pristojbe se uplaćuju posebnom uplatnicom ili posebnim nalogom za prijenos u pošti, banci ili FINA-i, prema uputama: Pristojbe i troškovi.
    Kao opis plaćanja navodi se: Prijava za međunarodnu registraciju žiga broj ZXXXXXXXX.

  3. pristojbe po Madridskom sporazumu plaćaju se izravno Međunarodnom uredu OMPI/WIPO-a, na adresu:

              Organisation Mondiale de la Propriété Intellectuelle (OMPI/WIPO)
              34, chemin des Colombettes, Case Postale 18,
              1211 Genève 20, Suisse

              i to na jedan od sljedećih načina:

  1. terećenjem tekućega računa podnositelja prijave, otvorenoga kod Međunarodnog ureda;

  2. uplatom na račun Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (OMPI/WIPO):
    Bank name: Credit Suisse - 1211 Geneva 70 - Switzerland
    Account name: WIPO/OMPI
    Account number (IBAN): CH35 0425 1048 7080 8100 0
    SWIFT code: CRESCH ZZ12A

  3. čekom u švicarskoj valuti (CHF;)

  4. uplatom na poštanski račun Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (OMPI/WIPO): No. 12-5000-8, Genève - Suisse

10. Kakva je veza između međunarodne registracije žiga i prijave ili registracije u Hrvatskoj?
Prijava ili registracija žiga u Republici Hrvatskoj je temelj za podnošenje prijave za međunarodnu registraciju žiga i prvih je pet godina međunarodna registracija ovisna o registraciji u RH na kojoj se temeljila. Npr., prestane li u tom razdoblju vrijediti žig registriran u RH, morat će prestati vrijediti i međunarodna registracija koja se na njemu temelji. Poslije pet godina međunarodna registracija postaje neovisna o osnovnoj registraciji.
Također, ako je međunarodna registracija nastala na temelju domaće prijave, međunarodna registracija je ovisna o toj prijavi. Ako domaća prijava bude odbijena ili odbačena, prestaje vrijediti i međunarodna registracija koja se na njoj temelji.
11. Može li u nekoj članici Unije u kojoj se prijavom za međunarodnu registraciju žiga traži zaštita žiga ta zaštita biti odbijena?
Nadležni ured u članici Unije u kojoj je zatražena zaštita žiga ima pravo odbiti zaštitu na svom teritoriju u roku od 12 ili 18 mjeseci od obavijesti o registraciji. O odbijanju zaštite obavještava se Međunarodni ured i upisuje se u Međunarodni registar. Očitovanje na odbijanje zaštite podnosi se izravno uredu koji ga je izrekao, putem zastupnika u toj članici Unije.
12. Koliko traje razdoblje zaštite međunarodno registriranoga žiga?
10 godina od datuma registracije, ali se može produljiti neograničen broj puta za daljnja razdoblja od 10 godina na način da se Međunarodnom uredu podnese zahtjev za produženje i plati odgovarajuća pristojba.
13. Može li se međunarodna registracija žiga naknadno proširiti na zemlje koje nisu odmah navedene u prijavi za međunarodnu registraciju?
Može, pod uvjetom da su te zemlje članice Madridske unije.
14. Mogu li se u Međunarodni registar upisati promjene vezane za međunarodnu registraciju žiga?
U Međunarodni registar mogu se upisati sljedeće promjene:
  1. promjena imena i adrese nositelja međunarodne registracije žiga ili zastupnika

  2. prijenos prava na međunarodnu registraciju žiga

  3. sužavanje popisa proizvoda i usluga za neke ili sve zemlje

  4. odricanje od zaštite u nekim zemljama

  5. brisanje iz registra nekih ili svih proizvoda i usluga za sve zemlje

  6. upis licencije na međunarodnu registraciju žiga

 Zahtjev za upis svih promjena može se podnijeti preko Zavoda, pri čemu je potrebno platiti odgovarajuću pristojbu po Madridskome sporazumu.

Ispiši stranicu