Najčešća pitanja

1. Kako i gdje mogu zaštititi svoje autorsko djelo?
Autoru pripada autorsko pravo na njegovom djelu činom ostvarenja djela (temeljem čl. 9. st. 2. ZASP-a) bez ispunjavanja bilo kakvih formalnosti kao što su primjerice registracija ili depozit djela. Bilo kakav depozit djela nema utjecaja na stjecanje autorskog prava, on je pravno irelevantan.
Autorsko djelo može se koristiti samo uz odobrenje autora (u pisanom obliku). Pojedinačno korištenje autorskog djela potrebno je odrediti pisanim odgovarajućim ugovorom između nositelja prava i korisnika predmeta zaštite.
2. Što znači objavljivanje autorskog djela, a što izdavanje autorskog djela?
Pojam objavljivanja obuhvaća svaki postupak kojim djelo postaje pristupačno javnosti (izdavanje, izlaganje, radiodifuzno emitiranje), tj. odnosi se na pojavljivanje autorskog djela u javnosti u bilo kojem (tjelesnom ili netjelesnom) obliku.
Izdavanje je jedan je od načina objavljivanja, to je postupak kojim se djelo u određenom broju primjeraka stavlja u promet i na taj način postaje pristupačno javnosti, tj. odnosi se na primjerke autorskih djela u tjelesnom obliku, pa će time svako izdavanje ujedno biti i objavljivanje, no ne i obratno.
3. Što je to javnost?
Javnost označava veći broj osoba koje su izvan uobičajenoga užeg kruga osoba usko povezanih rodbinskim ili drugim osobnim vezama.
4. Što znači javno korištenje autorskog djela?
Javnim korištenjem autorskog djela smatra se svako korištenje autorskog djela koje je pristupačno javnosti ili korištenje u prostoru koji je pristupačan pripadnicima javnosti, kao i omogućavanje pripadnicima javnosti pristupa autorskom djelu u vrijeme i na mjestu koje sami odaberu (putem Interneta).
5. Jesu li prijevodi tekstova profesionalnih prevoditelja i sudskih vještaka autorska djela?
Člankom 6. ZASP-a propisano je da su prijevodi, kao osnovne prerade autorskog djela, koji su sami originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera, zaštićeni kao samostalna autorska djela. Istim člankom propisano je i da su prijevodi službenih tekstova iz područja zakonodavstva, uprave i sudstva zaštićeni osim ako su učinjeni radi službenog informiranja javnosti i kao takvi objavljeni.
To znači da su svi prijevodi autorskih djela uvijek zaštićeni kao autorska djela. Međutim, i ostali prijevodi u većini slučajeva ispunjavaju pretpostavke autorskopravne zaštite (subjektivna originalnost, intelektualno ostvarenje i individualni karakter). Ipak, ako se radi o prijevodu službenih tekstova koja su učinjeni radi službenog informiranja javnosti i ako su kao takvi i objavljeni (npr. prijevod međunarodnog ugovora objavljen u «Narodnim novinama»), prijevodi će dijeliti pravnu sudbinu osnovnog djela i neće uživati autorskopravnu zaštitu.
6. Je li sinopsis za još nesnimljeno audiovizualno djelo autorsko djelo?
Sinopsis tj. osnovni sadržaj ili «pred scenarij» za još nesnimljeno audiovizualno djelo je pisano autorsko djelo, ako je izvoran, tj. ako je subjektivno originalan - što znači da ne oponaša drugo poznato djelo. Autor sinopsisa postaje nositeljem autorskog prava samim činom ostvarenja sinopsisa i bez objavljivanja.
Najčešće su sinopsis i scenarij djela istog autora.
7. Kako zaštititi scenarij za audiovizualno djelo?
Scenarij je pisano autorsko djelo i predmet je zaštite autorskog prava i to samim činom ostvarenja djela bez ispunjavanja bilo kakvih formalnosti.
Međutim, nakon ostvarenja audiovizualnog djela scenarij postaje dio koautorskog djela u smislu članka 11. ZASP-a: “Koautori djela su osobe koje su zajedničkim radom stvorile autorsko djelo, a čijim se doprinosima ne može samostalno koristiti. Koautorima pripada zajedničko autorsko pravo na stvorenom autorskom djelu, tako da svakome pripada dio toga autorskog prava računski određen razmjerno prema cijelom autorskom pravu (koautorski dio)”.
Kod nekih vrsta autorskih djela ti doprinosi mogu biti istovrsni (npr. kod računalnih programa), dok su kod drugih djela različite vrste (npr. kod dramsko-glazbenih ili kod audiovizualnih djela). Po odredbama članka 116. ZASP-a, koautorima završenog audiovizualnog djela smatraju se glavni redatelj, autor scenarija, autor dijaloga, glavni snimatelj, skladatelj glazbe posebno skladane za korištenje u tom djelu i glavni crtač, odnosno glavni animator, ako je crtež odnosno animacija bitni element audiovizualnog djela. Određuje se i da druge osobe mogu biti koautori audiovizualnog djela (a ne samo autori doprinosa), ako dokažu da njihova autorska djela predstavljaju bitni element audiovizualnog djela.
8. Jesu li norme autorska djela i jesu li zaštićene autorskim pravom?
Norme koje donose tzv. privatne osobe jesu pisana jezična autorska djela, ako ispunjavaju propisane pretpostavke za autorska djela, tj. ako su individualna, intelektualna i originalna ostvarenja. Takve norme uživaju i autorskopravnu zaštitu.
Međutim, one norme koje netko mora primijeniti i koje su postale dio određenog propisa kao službeno djelo ne uživaju autorskopravnu zaštitu, jer dijele pravnu sudbinu ostalih službenih djela. U službena djela spadaju one norme koje su postale dio propisa kao i one norme na koje se pojedini propisi pozivaju.
9. Može li autor koji svoja prava ostvaruje u sustavu kolektivnog ostvarivanja prava u pojedinačnom slučaju individualno odobriti korištenje svog djela?
Razlog da se određeni oblici iskorištavanja autorskih djela ostvaruju kolektivno, leži u činjenici da je, zbog masovnog korištenja (javno priopćavanje glazbe, javna posudba, reprodukcija za privatno korištenje – što se još popularno naziva “malim pravima”), nemoguće u svakom pojedinom slučaju ostvariti potreban kontakt između korisnika i autora i na taj način, s jedne strane, osigurati autorovo odobrenje, a s druge strane – autoru osigurati naknadu za to. Zbog toga se takvi oblici iskorištavanja odobravaju i naplaćuju, svugdje u svijetu, putem autorskih Udruga (društava), koja korisniku osiguravaju legalnost korištenja u pogledu čitavog repertoara što ga zastupa društvo, a autoru – kontrolu svih (ili najvećeg broja) iskorištavanja njegovog djela. Da bi se pojačala pravna sigurnost, mnoga zakonodavstva (a ako ne ona, onda sudska praksa) u raznim zemljama svijeta, uvode institut tzv. pretpostavljene punomoći jednog društva u jednoj državi, za ostvarenje prava za pojedinu vrst nositelja prava. Takvo društvo zastupa sve autore u svojoj zemlji, kao i autore drugih zemalja temeljem ugovora o recipročnom zastupanju s odgovarajućim inozemnim društvima.
To stvara i određene obveze autorske udruge prema nositeljima prava i prema korisnicima: udruga mora zastupati sve nositelje prava ravnopravno, i tretirati sve korisnike ravnopravno na način da svima pod jednakim uvjetima omogućuje pristup autorskom djelu i njegovo korištenje. Slijedom navedenog, a temeljem propisa ZASP-a zaključuje se da uvijek postoji presumpcija kolektivnog ostvarivanja prava ako je u pitanju pravo koje je propisano kao ono koje se može kolektivno ostvarivati. Ako nositelj prava nije na zakonom propisan način otklonio kolektivno ostvarivanje svojih prava, tj. nije: 1. izričito, 2. u pisanom obliku, 3. obavijestio udrugu neka udruga ne ostvaruje njegova prava (čl.159. st. 2, ZASP-a ne može pojedinačno ostvarivati svoje pravo od slučaja do slučaja.
10. Jesu li stručna predavanja i kompjuterske prezentacije autorsko djelo i jesu li stručna predavanja u redovnoj nastavi autorsko djelo?
Stručna predavanja i kompjuterske prezentacije su autorska djela, ako se radi o individualnim, originalnim, intelektualnim, ostvarenjima koja su izražene kao govorna djela, odnosno kao prikazi znanstvene ili tehničke prirode. Stručna predavanja u redovnoj nastavi u okviru nastavnog plana smatraju se poslovima struke, a ne autorskim djelima.
11. Jesu li prijevodi autorskih djela zaštićeni kao autorska djela?
Prijevodi su osnovne prerade autorskog djela. Ako su prijevodi sami originalna intelektualna ostvarenja, zaštićeni su kao samostalna autorska djela. I prijevodi službenih tekstova iz područja zakonodavstva, uprave i sudstva zaštićeni su osim ako su učinjeni radi službenog informiranja javnosti i kao takvi objavljeni. To znači da su svi prijevodi autorskih djela uvijek zaštićeni kao autorska djela. Međutim, i ostali prijevodi u većini slučajeva ispunjavaju pretpostavke autorskopravne zaštite (subjektivna originalnost, intelektualno ostvarenje i individualni karakter). Ipak, ako se radi o prijevodu službenih tekstova koja su učinjeni radi službenog informiranja javnosti i ako su kao takvi i objavljeni (npr. prijevod međunarodnog ugovora objavljen u «Narodnim novinama», prijevod mišljenja sudskog vještaka korišten u presudi), prijevodi će dijeliti pravnu sudbinu osnovnog djela i neće uživati autorskopravnu zaštitu.
12. Jesu li recenzija i lektura autorska djela?
Recenzija kao pisani prikaz i ocjena umjetničkog ili znanstvenog djela je jezično, pisano autorsko djelo, ako se radi o individualnoj originalnoj, intelektualnoj tvorevini izraženoj kao pisano djelo. Lektura kao ispravljanje i uređivanje autorskog rukopisa s pravopisnog i jezičnog motrišta, posao je struke i nije autorsko djelo.
13. Kako se može zaštititi baza podataka?
O zaštiti baze podataka piše opširno na web stranici-DZIV-a pod nazivom „Prava proizvođača baze podataka“. Kao i autorsko djelo i baza podataka zaštićena je činom samog stvaranja baze, temeljem Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.
14. Kako zaštititi autorska muzička prava?
Autoru pripada autorsko pravo na njegovom djelu činom ostvarenja djela bez ispunjavanja bilo kakvih formalnosti kao što su primjerice registracija ili depozit djela. Bilo kakav depozit djela nema utjecaja na stjecanje autorskog prava, on je pravno irelevantan. Ipak, kod glazbenih djela korisno je podatke autora (o autorima, koautorima, raspodjela u postotcima među njima) i podatke o djelu dostaviti HDS ZAMP-u radi kolektivnog ostvarivanja prava, tj. prikupljanja i raspodjele naknade za javno korištenje glazbenih djela.
15. Kako zaštititi ideju?
Autorsko pravo štiti izražaj ideje, što znači autorsko djelo, a ideje, koncepti, metode nisu predmet zaštite autorskog prava, one su slobodne.
16. Smatra li se autorskim djelom novinski članak i reportaža?
Novinski članak je autorsko djelo ako se radi o pisanom djelu koje je originalno, intelektualno (duhovno) ostvarenje. Međutim, ako se radi o dnevnim novostima ili vijestima koje imaju karakter običnih medijskih informacija takvi članci nisu predmet zaštite autorskog prava. Reportaža (kao novinarski izvještaj kojim se prikazuju događaji i okolnosti na temelju prikupljenih obavijesti) u načelu jest autorsko djelo, ako se ne radi o gore opisanom slučaju običnih medijskih informacija.
17. Kako zaštititi koncept ili izgled web-stranice ili časopisa?
Kako je već navedeno, ideje, metode, koncepti nisu predmet zaštite autorskog prava. Web stranica može sadržavati autorska djela (npr. dizajn stranice, originalnu bazu podataka, pisana djela, računalni program) i predmete zaštite srodnih prava (npr. neoriginalnu bazu podataka). I autorska djela i predmeti zaštite srodnih prava zaštićeni su temeljem zakona činom ostvarenja djela, odnosno predmeta zaštite srodnih prava. Na web stranicu uputno je staviti i podatke o upravljanju pravima. (Podaci o upravljanju pravima jesu podaci navedeni od strane nositelja prava kojima se identificira autorsko djelo odnosno predmet zaštite srodnog prava, nositelj prava, uvjeti korištenja djela, kao i brojke ili kodovi koji predstavljaju takve podatke ako su navedeni na primjerku autorskog djela ili predmeta srodnog prava ili se pojavljuju u vezi s njihovim priopćavanjem javnosti.) Izuzev podataka o upravljanju pravima, čija je primjena svojstvena za Internet, sve ostalo rečeno za web stranicu vrijedi i za časopis.
18. Jesu li računalni programi i podloge za njihovu pripremu zaštićeni kao autorska djela?
Računalni programi su zaštićeni kao jezična djela ako su izvorni (originalni) u smislu da predstavlja vlastitu intelektualnu tvorevinu svog autora. Pojam računalni program obuhvaća izražaj računalnog programa u bilo kojem obliku uključujući i pripremni dizajnerski materijal. Ideje i načela na kojima se zasniva bilo koji element računalnog programa, uključujući i ona na kojima se zasnivaju njegova sučelja, nisu zaštićena autorskim pravom.
19. Smije li se u vlastitim autorskim djelima koristiti i objaviti javno dostupne fotografije i tekstove drugih autora?
Autorsko djelo može se koristiti samo uz odobrenje autora (u pisanom obliku). Pojedinačno korištenje autorskog djela potrebno je odrediti pisanim odgovarajućim ugovorom između nositelja prava i korisnika predmeta zaštite. Da bi djelo bilo autorsko djelo mora biti kreativno, originalno, mora predstavljati nešto novo i naravno mora nastati individualnim vlastitim stvaranjem. Dostupnost drugih autorskih djela ne znači i ponudu na teške povrede autorskog prava drugih autora.
Citat čl. 229. st. 2. Kaznenog zakona: „Novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine kaznit će se tko bez navođenja imena ili pseudonima autora objavi, prikaže, izvede, prenese ili na drugi način priopći javnosti tuđe djelo na kojemu je označeno ime ili pseudonim autora ili na nedozvoljen način unese dijelove tuđeg djela u svoje autorsko djelo ili dozvoli da se to učini.“
20. Može li projektna dokumentacija u cjelini biti zaštićena kao autorsko djelo?
Projektna dokumentacija može se odnositi na područje građevinarstva, elektrotehnike, strojarstva itd. Projektne dokumentacije tehničkih područja nisu zaštićene autorskim pravom. Međutim, ako se radi o projektnoj dokumentaciji iz područja arhitekture, dizajna, tada je idejni projekt, a to znači pisani i crtani dio, zaštićen autorskim pravom. Izvedbeni projekt kao dio projektne dokumentacije sadrži najvećim dijelom tehničke podatke (prikaz po elementima za građevinsku dozvolu, statičke izračune, projekt instalacija itd.) nije u načelu zaštićen autorskim pravom. 
21. Jesu li djela fotografije zaštićena autorskim pravom i koliki je rok trajanja zaštite?
Djela fotografije mogu biti autorska djela ako se radi o vizualnim djelima koja su originalna intelektualna ostvarenja. Originalnost se kod fotografskih djela može odnositi na izbor motiva i kuta snimanja, odabir osvjetljenja ili trenutka te izbor tehničkih sredstava. S druge strane, fotografije koje služe identifikaciji ili one učinjene pomoću automata za snimanje ne mogu se smatrati autorskim djelom. Rok trajanja zaštite fotografskih djela je 70 godina od smrti autora. 
22. Što su djela siročad?
Djela siročad su sva djela poput knjiga, filmova i novinskih članaka koja su zaštićena autorskim pravom, no čije nositelje prava nije bilo moguće identificirati, ili ako su i identificirani nisu pronađeni unatoč obavljenoj pažljivoj potrazi koja je provedena i evidentirana sukladno odredbama ZAPSP-a koji je usklađen s odredbama Direktive 2012/28/EU. ZAPSP utvrđuje i zajednička pravila za reproduciranje i stavljanje na raspolaganje javnosti (internetski prikaz) djela siročadi koja su prvotno objavljena ili emitirana bilo gdje u Europskoj uniji. Sukladno odredbama ZAPSP-a nakon obavljene pažljive potrage javne institucije mogu djela siročad reproducirati i stavljati na raspolaganje javnosti. Takva djela se unose u jedinstvenu bazu podataka za cijelu Europsku uniju koju vodi Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO). 

Pitanja i odgovori o autorskim pravima

 


Baza podataka djela siročadi