Znak mora udovoljavati uvjetima iz članka 2. Zakona kako bi se mogao štititi kao žig; u protivnom ne može ostvariti zaštitu. Prema navedenome kao žig se može štititi svaki znak koji se može grafički prikazati, osobito riječi, uključujući osobna imena, crteže, slova, brojke, oblike proizvoda ili njihova pakiranja, trodimenzionalne oblike, boje, kao i kombinacije svih naprijed navedenih znakova, pod uvjetom da su prikladni za razlikovanje proizvoda ili usluga jednoga poduzetnika od proizvoda ili usluga drugog poduzetnika.
Sukladno članku 2. nijedan znak nije automatski isključen iz mogućnosti registracije. Navedeni znakovi predstavljaju najčešće korištene znakove kojima poduzetnici označavaju proizvode ili usluge (tzv. konvencionalni znakovi), međutim lista ne isključuje mogućnost drugih znakova. Dakle znakovi koji nisu izričito navedeni mogu biti zaštićeni žigom ukoliko udovoljavaju uvjetima ovoga članka.
Pri ispitivanju ovog apsolutnog razloga, ispitivač mora utvrditi da li prijavljeni znak udovoljava dvjema osnovnim pretpostavkama žiga: da se može grafički prikazati i da je prikladan za razlikovanje.
Grafički prikaz znaka
Zavod će kao zadovoljavajući grafički prikaz znaka prihvatiti prvenstveno crteže, pisane znakove ili fotografije. Navedeno ne isključuje mogućnost drugih načina prikaza ako oni omogućavaju vizualnu uočljivost znaka koji nije vidljiv.
Presudom ECJ-a u predmetu 'Sieckmann', C-273/00, postavljeni su uvjeti grafičkog prikaza znakova koji nisu vidljivi. Takav znak mora biti grafički prikazan slikama, linijama ili znakovima te biti jasan, precizan, sadržan sam u sebi, lako dostupan i čitljiv, trajan i objektivan. Pri utvrđivanju udovoljavanja znaka zahtjevu grafičkog prikaza, ispitivač će procijeniti da li je prikaz u skladu s navedenim uvjetima.
U slučaju mirisnog znaka, Zavod će smatrati neodgovarajućim prikazom sljedeće:
-
kemijsku formulu - zbog njene nečitljivosti uslijed čega se ne može odmah prepoznati o kojem se mirisu radi;
-
opis riječima jer nije dovoljno jasan, precizan i objektivan;
-
depozit uzorka koji nije trajan.
Što se tiče zvučnih znakova, Zavod će prihvatiti grafički prikaz kojim se određuje visina i trajanje zvukova. Takav grafički prikaz čini notni zapis na odgovarajućem notnom papiru odnosno upisan na muzičkoj ljestvici koja je podijeljena na taktove i pored ključa sadrži note i stanke te naglaske (povisilice i snizilice) (prema presudi ECJ-a u predmetu 'Shield', C-283/01).
Podnositelj e-Prijave pored notnog zapisa može priložiti i zvučnu datoteku prijavljenog zvučnog znaka. Zvučna datoteka bez notnog zapisa ne udovoljava zakonskom uvjetu grafičkog prikaza znaka i posljedično propisanim uvjetima za utvrđenje datuma prijave (vidjeti točku 2.2.1).
U odnosu na znakove kojima se žele štititi boja ili kombinacije boja, Zavod će prihvatiti opis boje u kombinaciji s uzorkom, uz naznaku međunarodno priznatog identifikacijskog koda boje. Podnositelj nije dužan ograničiti boju za koju se traži zaštita oblikom na koji će se primijeniti, čime je omogućena zaštita znakova koji se sastoje od boja i za usluge (prema presudi ECJ-a u predmetu 'Libertel', C-104/01).
Međutim, kada se traži zaštita kombinacije dvije ili više boja grafički prikaz mora definirati u kojem omjeru i na koji način je zastupljena koja boja (prema presudi ECJ-a u predmetu 'Heidelberger', C-49/02) kako bi bio prihvatljiv. Zavod će odbiti znakove kojima se žele štititi dvije ili više boja 'u bilo kojem omjeru' ili 'bilo kojoj mogućoj kombinaciji'.
Grafički prikaz trodimenzionalnog znaka mora biti sukladan rečenom pod točkama 2.3.5.3. i 2.3.5.6. Zavod neće prihvatiti opis riječima kao odgovarajući grafički prikaz. Nužna je fotografska reprodukcija ili grafički prikaz izgleda iz različitih perspektiva. Zaštita 3D znaka odnosi se na puni, trodimenzionalni oblik, a ne na pojedinačne prikaze izgleda iz različitih perspektiva znaka.
Znakovi prikladni za razlikovanje
Drugi osnovni uvjet definicije žiga je da je znak pogodan za razlikovanje proizvoda i/ili usluga jednog proizvođača od proizvoda i/ili usluga drugih proizvođača. Ispitivač će morati utvrditi apstraktnu razlikovnost, odnosno razlikovnost koja se ne ispituje u odnosu na proizvode i/ili usluge za koje se traži zaštita žiga, već činjenicu da li znak uopće može obavljati funkciju žiga.
Apsolutno nerazlikovnim znakovima, odnosno znakovima koji ni u kojem slučaju ne mogu vršiti funkciju žiga, Zavod će smatrati znakove kao što su oznake datuma na proizvodu, barkodovi, tajni i skriveni znakovi. Npr. barkod na proizvodu potrošač će uvijek doživjeti kao barkod, a ne kao znak preko kojeg će povezati proizvod s određenim proizvođačem. Ovakvi znakovi ne mogu steći razlikovnost na tržištu uporabom.