5.2.2.1 Sličnost znakova
Sličnost znakova ispitivač će utvrditi na temelju cjelokupne vizualne, auditivne i konceptualne sličnosti znakova u pitanju. Ta ocjena temeljit će se na ukupnom dojmu koji znakovi ostavljaju, posebno uzimajući u obzir njihove razlikovne i dominantne dijelove. Dakle ispitivač će smatrati da odlučujuću ulogu u ocjeni sličnosti znakova ima doživljaj znakova u svijesti prosječnog potrošača proizvoda i usluga koji se temelji na nesavršenom sjećanju (prema presudi ECJ-a u predmetu 'Sabel', C-251/95).
Ispitivač mora u postupku ispitivanja utvrditi razlikovne i dominantne dijelove znaka te prema tome utvrditi sličnost i mogućnost zablude kod potrošača. Ispitivač će analizirati zasebno vizualnu, auditivnu i konceptualnu sličnost znakova.
Vizualni kriterij procjene sličnosti
Vizualni kriterij smatra se kriterijem posebne važnosti u odnosu na figurativne znakove, 3D znakove i verbalno-figurativne znakove kod kojih verbalni element nije dominantni dio ili je generičan. Kod verbalnih znakova i nekih verbalno-figurativnih znakova smatrat će se da će veću važnost imati auditivni (ili semantički) kriterij, međutim ispitivač će u obzir uzeti i njihovu vizualnu sličnost u smislu kompariranja njihove duljine, zastupljenosti neuobičajenih slova ili pak korištenja odvojenog pisanja, povlaka, znakova kao što su ? ili ! i sličnih znakova.
Auditivni kriterij procjene sličnosti
Kod auditivnog kriterija ispitivač će procijeniti način izgovaranja znakova. Ovaj kriterij se dakle ne koristi kod znakova koji su isključivo figurativni ili trodimenzionalni. Ispitivač će pri ispitivanju uzeti u obzir radi li se o riječima iz jezika koji je u javnosti u široj uporabi te će procijeniti ispravan izgovor prema pravilima tog stranog jezika. U suprotnom, znak će se procijeniti u smislu kako bi se najvjerojatnije izgovorio u javnosti, prema fonetskim pravilima nacionalnog jezika.
Konceptualni kriterij procjene sličnosti
Ispitivač će smatrati da postoji konceptualna ili semantička sličnost između znakova koji su slični u značenju ili pisani različitim pismom ili između verbalnog znaka koji predstavlja neki pojam i figurativnog prikaza tog pojma. Tako bi npr. verbalni znakovi SHARK (engleski: morski pas) i HAI (njemački: morski pas) bili slični prema konceptualnom, semantičkom kriteriju, a također i znak morski pas i slika morskog psa. Ispitivač će međutim ukupnu sličnost procijeniti na temelju sva tri kriterija.
Ako ni jedan od predmetnih znakova nema značenje, nije moguća usporedba konceptualne, semantičke sličnosti. Ako jedan od znakova nema značenje, znakovi nisu konceptualno slični.
Kod procjene ukupne sličnosti ispitivač će utvrditi postoji li različitost prema nekom od elemenata. Čak i u slučaju da postoji sličnost prema dva kriterija, a različitost prema jednom moguće je procijeniti da ne postoji sličnost znakova ako ta različitost prevladava. (Npr. zbog konceptualne, semantičke različitosti utvrđeno je da su znakovi PICASSO/PIKARO različiti – prema presudi GC-a, T-185/02).