2.2. Stav patentnog ispitivača

Stav patentnog ispitivača vrlo je važan. Ispitivač bi uvijek trebao pokušati biti konstruktivan i spreman pomoći. Dok ispitivač ne bi smio previdjeti bilo koji nedostatak u prijavi, ipak bi trebao imati osjećaj za mjeru i ne postavljati prigovor na nevažne stvari. Trebao imati na umu da je prema uvjetima iz Zakona o patentu, sastavljanje opisa i patentnih zahtjeva prijave koja se podnosi u Republici Hrvatskoj dužnost podnositelja prijave ili njegova zastupnika.

Ispitivač odlučuje o tome kako će voditi postupak, a osobito o tome kojim će redoslijednom rješavati pojedina pitanja. Pitanja od veće važnosti trebala bi se rješavati prije pitanja od manje važnosti. Pitanja od veće važnosti jesu pitanja koja utječu na valjanost patenta (novost, inventivna razina, jasnoća). Njima bi se uvijek trebala dati prednost. Pitanja od relativno manje važnosti jesu, npr. jedinstvo izuma, suvišni patentni zahtjevi, nedostaci u tekstu zavisnih patentnih zahtjeva, dvodijelni oblik nezavisnih patentnih zahtjeva, izmjene opisa.

Postupak ispitivanja temelji se na pisanom «dijalogu» između ispitivača i podnositelja prijave. U tom dijalogu važne su tri činjenice:

(a) U većini slučajeva – u fazi potpunog ispitivanja – druga strana nije sam podnositelj prijave, a još manje izumitelj. Ispitivač je u kontaktu s posrednikom, koji je bilo zastupnik bilo stručnjak za industrijsko vlasništvo nekog trgovačkog društva.

(b) Nerijetko se podnositelj prijave mora obratiti prevoditelju i čak zatražiti ponovni prijevod.

(c) Veći dio postupka, ako ne i cijeli postupak, vodi se u pisanom obliku što objema stranama daje vremena potrebnog za razmišljanje, ali i mogućnost da dođe do nesporazuma.

Zlatno pravilo koje ispitivač mora primijeniti na taj dio dijaloga jest objektivnost, što znači da mora:

(a) dati razloge za svoje prigovore i prijedloge i jasno ih izraziti,

(b) slušati drugu stranu, biti otvoren prema njezinu stajalištu i biti pripravan, kada je prikladno, promijeniti izvorno zauzeti stav,

(c) ipak čvrsto braniti temeljna načela Zakona o patentu i Pravilnika o patentu,

(d) izbjegavati sve rasprave čak i onda kada druga strana povisi ton,

(e) postupati prema svim podnositeljima prijava na isti način, tj. izbjegavati svaku diskriminaciju,

(f) ne dovoditi u pitanje opseg patenta čije se priznanje zahtijeva, osim ako za to postoje dostatni razlozi, tj. pitanja koja se odnose na patentibilnost.

Objektivnost u dijalogu s podnositeljem prijave ide uz «pristupačan» stav prema korisniku.

U svakom priopćenju (dopisu), ispitivač navodi rok u kojem podnositelj prijave mora odgovoriti na njegove prigovore i/ili na potreban način izmijeniti prijavu. Taj rok u pravilu iznosi između 2 do 4 mjeseca. Produljenje toga roka do nekoliko mjeseci odobrava se po primitku zahtjeva za produljenje roka u kojem su navedeni opravdani razlozi.