3.2. Prvo službeno priopćenje ispitivača
Uzimajući u obzir dokumente koji su citirani u dijelu izvješća o pretraživanju koji se odnosi na službeno priopćenje ispitivača, ispitivač bi trebao navesti sve uvjete iz Zakona o patentu i Pravilnika o patentu kojima, po njegovu mišljenju, prijava ne udovoljava. Ako se čini da je nemoguće obaviti «neposredno priznavanje», ispitivač dostavlja podnositelju prijave prvo službeno priopćenje u kojem obrazlaže sve prigovore koje postavlja i poziva podnositelja prijave da u navedenom roku podnese primjedbe ili izmjene prijave.
Prvo službeno priopćenje ispitivača u pravilu bi trebalo biti temeljito. To znači da bi trebalo obuhvaćati sve prigovore postavljene na prijavu. Ti se prigovori mogu odnositi na formalna pitanja, na supstancijalna pitanja ili na oboje.
U odnosu na svaki prigovor naveden u priopćenju trebao bi se navesti patentni zahtjev ili dio prijave koji sadržava nedostatke te uvjet iz Zakona o patentu kojemu nije udovoljeno, bilo pozivanjem na određene članke Zakona bilo drugim jasnim navodom. Trebao bi se navesti i razlog za svaki prigovor, kada razlog nije odmah vidljiv.
Na primjer, kada je citirano prethodno stanje tehnike i kada je samo dio citiranog dokumenta relevantan, trebalo bi identificirati određeni odlomak dokumenta. Ako je citirano prethodno stanje tehnike takvo da dokazuje nedostatak novosti ili inventivne razine u nezavisnom patentnom zahtjevu ili u nezavisnim patentnim zahtjevima i ako, kao posljedica toga, nedostaje jedinstvo zavisnih patentnih zahtjeva, podnositelja prijave trebao bi upozoriti na takvu situaciju. Supstancijalna pitanja trebala bi u pravilu biti navedena na prvome mjestu. Priopćenje bi trebalo biti sastavljeno tako da olakšava ponovno ispitivanje izmijenjene prijave, a osobito tako da nema potrebe ponovnog opsežnog čitanja nakon primitka odgovora podnositelja prijave.
Priopćenje bi trebalo sadržavati poziv podnositelju prijave da dostavi primjedbe, da ispravi sve formalne nedostatke te da, u protivnom, podnese izmjene opisa, patentnih zahtjeva i crteža. Trebalo bi sadržavati i rok u kojem podnositelj prijave mora dostaviti svoj odgovor. U slučaju izostanka pravodobnog odgovora, Zavod će odbiti prijavu. Tada se donosi odluka o odbijanju.
Naglašava se da načelo koje se primjenjuje na prvo službeno priopćenje ispitivača, tj. načelo temeljitosti, samo izražava opće pravilo. Postoje slučajevi u kojima je prijava općenito manjkava. U takvim slučajevima ispitivač ne bi trebao provoditi detaljno ispitivanje, već bi trebao podnositelju prijave poslati službeno priopćenje u kojem ga obavještava o toj činjenici, navodeći veće nedostatke i činjenicu da se daljnje ispitivanje odgađa sve dok se promjenom ne isprave nedostaci. U priopćenju bi se trebao navesti rok u kojem se ti nedostaci moraju ispraviti. Ispitivač bi prilikom prve radnje u postupku ispitivanja trebao nastojati utjecati što je više moguće na rješavanje pitanja bez odgode.
Prilikom provođenja potpunog ispitivanja ispitivač bi trebao nastojati razumjeti u kojoj mjeri izum, kako je definiran u patentnim zahtjevima, pridonosi poznatom stanju tehnike. To bi se u pravilu trebalo dostatno jasno vidjeti iz prijave kako je podnesena. Ako to nije tako, od podnositelja prijave trebalo bi se zahtijevati pojašnjenje. Ispitivač ne bi trebao postaviti prigovor zbog nedostatka jasnoće, osim ako je uvjeren da je to potrebno, budući da bi podnositelj prijave nakon takva prigovora mogao u prijavu uvrstiti dodatan sadržaj i na takav način povrijediti odredbe iz članka 33. ZOP-a.
Iako podnositelj prijave mora imati na umu sve uvjete iz Zakona o patentu i Pravilnika o patentu, uvjeti koji će najčešće zahtijevati pozornost jesu oni koji se odnose na dostatnost razotkrivanja, jasnoću (osobito nezavisnih patentnih zahtjeva), novost i inventivnu razinu.
Ispitivač ne bi trebao zahtijevati ili predložiti izmjene samo zbog toga što misli da bi se tim izmjenama poboljšao izričaj opisa ili patentnih zahtjeva. Pedantan pristup nije poželjan. Važno je da značenje opisa i patentnih zahtjeva bude jasno.
Prijedlozi ispitivača– Mora se naglasiti da ispitivač nije dužan zahtijevati od podnositelja prijave da prijavu ispravi na određeni način kako bi ju uskladio s navodima iz prigovora, budući da je prijavu dužan sastaviti podnositelj prijave. Podnositelj prijave trebao bi slobodno izmijeniti prijavu na način koji sam odabere, pod uvjetom da ta izmjena uklanja nedostatak i da na drugi način udovoljava uvjetima iz Zakona o patentu. Međutim, katkada bi moglo biti korisno da ispitivač predloži barem općenito prihvatljiv oblik izmjene.
Katkada bi trebao dati i prijedlog kako sastaviti novi dopustiv patentni zahtjev. Ali ako to učini, trebao bi pojasniti da je prijedlog dan samo kao pomoć podnositelju prijave te da će se uzeti u obzir i drugi oblici izmjene.
Prigovor na novost– Kada se prigovor odnosi na novost, ispitivač mora navesti činjenice na kojima se temelji prigovor, što znači da mora navesti dokument koji je sadržan u prethodnom stanju tehnike.
Primjer:
«Ova prijava ne udovoljava uvjetima iz članaka 8. i 9. ZOP-a jer predmet zaštite prema 1. patentnom zahtjevu nije nov.
Dokument EP-A- …….(vidi 3. stranicu i sliku 1) opisuje uređaj za zavarivanje metalnih ploča pod pravim kutom i navodi sve karakteristike koje su navedene u 1. patentnom zahtjevu. Naime taj uređaj sadržava predložak (19), stezaljke (22-25) za držanje ploča u pravom položaju, pokretnu elektrodu (12), …»
Prigovor na inventivnu razinu– Kada se prigovor odnosi na inventivnu razinu, ispitivač mora navesti dokument koji određuje najbliže stanje tehnike, patentni zahtjev na koji se prigovor odnosi, razliku ili razlike između predmeta zaštite iz patentnog zahtjeva i dokumenta iz stanja tehnike, i nakon toga pokazati na koji je način predmet zaštite očit u odnosu na prethodno stanje tehnike.
Primjer:
«Ova prijava ne udovoljava uvjetima iz članka 10. ZOP-a, jer je predmet zaštite iz 1. patentnog zahtjeva nema inventivnu razinu.
Europski patentni dokument EP-A-……..(vidi 3. stranicu i sliku 1) opisuje uređaj za zavarivanje metalnih ploča pod pravim kutom. Taj uređaj sadržava predložak (19), stezaljke (22-25) za držanje ploča u pravom položaju, pokretnu elektrodu (12), …
1. patentni zahtjev razlikuje se od onoga što je opisano u tom dokumentu po tome što je oblik elektrode …
Čini se da taj oblik rješava problem otežanog pristupa …
Međutim, taj je oblik općepoznat i uobičajen u području električnog zavarivanja kao rješenje istog tehničkog problema što se vidi iz sljedećih dokumenata:
– Dokument DE-A-…… (vidi sliku 3 i posljednji odlomak na 4. stranici);
– Dokument SU-A-…… (vidi 7. patentni zahtjev i 3. stranicu od 48. do 52. retka).
Prema tome, stručnjak bi kombiniranje karakteristika navedenih u 1. patentnom zahtjevu smatrao uobičajenim postupkom konstruiranja.»