14 | 10 | 2015

Intelektualno vlasništvo i obrazovanje u Europi - Studija o obrazovanju o intelektualnom vlasništvu u školskom kurikulumu u državama članicama EU-a sa dodatnim međunarodnim usporedbama

Europska promatračnica za povrede prava intelektualnog vlasništva pri OHIM-u objavila je studiju koja prikazuje u kojoj je mjeri obrazovanje o intelektualnom vlasništvu zastupljeno u školskom kurikulumu. Za potrebe ove studije provedeno je istraživanje u 28 država članica EU-a te u nekoliko država izvan EU-a, koje prema Global Innovation Index iz 2014. godine spadaju među 10 najinovativnijih država (kao što su Švicarska, SAD, Singapur i Hong Kong). Izvorni naziv studije je „Intellectual Property and Education in Europe – Study on IP Education in school curricula in the EU Member States with additional international comparisons“.

Istraživanje je provedeno tijekom školske godine 2012/2013, a njime su obuhvaćene osnovne i srednje škole u javnom i privatnom obrazovnom sektoru te dobna skupina djece i mladih od 4-18 godina.

Studija navodi kako u svim zemljama koje su obuhvaćene analizom intelektualno vlasništvo nije zastupljeno kao zaseban predmet u školama već su teme iz ovog područja  integrirane u jedan ili više predmeta kroz sve razine obrazovanja. U studiji se navodi kako je autorsko pravo najzastupljenije u službenim školskim programima svih država u kojima je istraživanje provedeno dok su ostala prava intelektualnog vlasništva, poput industrijskog dizajna, patenta i žigova manje zastupljena. Studija ukazuje na to da se u državama izvan EU-a koje su obuhvaćene istraživanjem djecu podučava o pravima intelektualnog vlasništva i posljedicama povreda tih prava od najranije dobi odnosno već od osnovne škole dok djeca u zemljama EU-a znanja o intelektualnom vlasništvu sječu kasnije. Također, studija pokazuje kako je u zemljama EU-a obrazovanje o intelektualnom vlasništvu najvećim dijelom sastavni dio predmeta povezanih s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom (IKT) nakon čega slijede predmeti povezani s umjetnošću i poduzetništvom dok je u zemljama izvan EU-a intelektualno vlasništvo ponajprije integrirano u građanski odgoj, a nakon čega slijede predmeti vezani uz IKT.

Temeljem saznanja iz ove studije, OHIM će se u sljedećem razdoblju fokusirati na uspostavljanje specijalizirane mreže između obrazovnih institucija i drugih relevantnih čimbenika,  kako bi zajedno razvili namjenski nastavni program za nastavnike i učenike, koordinirali odgovarajuće obrazovne aktivnosti i podršku, a s ciljem da buduće generacije shvate ulogu prava intelektualnog vlasništva u gospodarstvu i društvu te uzimajući u obzir sve izazove koje su u ovom području donijele digitalne tehnologije.

Studija je dostupna na sljedećoj poveznici.