20 | 04 | 2016
Objavljena studija o negativnim učincima trgovine krivotvorenim i piratskim proizvodima
Foto: Carina RH
Europska promatračnica za povrede prava intelektualnog vlasništva pri Uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) objavila je studiju pod nazivom „Trgovina krivotvorenim i piratskim proizvodima – mapiranje gospodarskih učinaka“ („Trade in Counterfeit and Pirated Goods: Mapping the Economic Impact“).
Studiju su zajednički pripremili EUIPO i OECD, na temelju podataka Svjetske carinske organizacije (WCO), Europske komisije – DG TAXUD-a, te podataka koje je dostavio Odjel za domovinsku sigurnost Sjedinjenih Američkih Država (United States Department of Homeland Security).
Analiza provedena u ovoj studiji temeljena je na rezultatima 500 000 globalno prikupljenih podataka o predmetima koje su privremeno zadržala nadležna carinska tijela u propisanim postupcima provedbe prava intelektualnog vlasništva u razdoblju od 2011. do 2013. godine, te na strukturiranim intervjuima sa stručnjacima za carinska i trgovinska pitanja.
Cilj studije bio je mjerenje i analiza učinaka trgovine krivotvorenom i piratskom robom i njezine rasprostranjenosti. Studija pokazuje da je trgovina krivotvorenim i piratskim proizvodima dosegla 2,5 % ukupne svjetske trgovine u 2013. godini, a na razini Europske unije takvi proizvodi bili su predmetom uvoza u 5% slučajeva u istoj godini, u kojima se ukupna vrijednost ovih proizvoda procjenjuje na oko 85 milijardi eura.
Trgovina krivotvorenom i piratskom robom predstavlja nezakonitu aktivnost i velika je prijetnja modernom gospodarstvu temeljenom na znanju. Intelektualno vlasništvo predstavlja ključni pokretač i generator rasta i vrijednosti u poslovanju, a zaštita i provedba prava intelektualnog vlasništva ključni su za daljnji razvoj inovacija. Negativni učinci trgovine krivotvorenom i piratskom robom imaju utjecaja na upravljanje i vladavinu prava te na javnu sigurnost, a s druge strane, i na legitimnu kompetitivnu prednost koju bi na tržištu trebali ostvarivati nositelji prava intelektualnog vlasništva, te na inovacije, zapošljavanje i dugoročni gospodarski rast.
Pritom još jednom treba naglasiti da su problemom krivotvorenja pogođene različite vrste industrija odnosno proizvoda, te se tako krivotvore luksuzni proizvodi (npr. satovi, nakit, parfemi) ali i proizvodi široke potrošnje (npr. hrana, dječje igračke, rezervni dijelovi za vozila itd.), pa kada tome dodamo i opasnost od krivotvorenih lijekova, jasno je vidljivo kako se ovdje radi o mogućoj ozbiljnoj prijetnji za zdravlje i opću sigurnost potrošača.
Detaljni rezultati studije pokazuju da krivotvoreni proizvodi mogu potjecati iz gotovo svih svjetskih gospodarstava odnosno sa svih kontinenata, a poseban problem nadležnim carinskim tijelima predstavljaju krivotvoreni proizvodi koji se slijedom narudžbi putem internetskih servisa šalju naručiteljima u malim pošiljkama putem poštanskih ili dostavnih službi.
Objavljena studija dostupna je na sljedećoj poveznici.