02 | 09 | 2020

Objavljen Globalni inovacijski indeks 2020

Novo izdanje publikacije Globalni inovacijski indeks (GII) 2020 objavljeno je danas, 2. rujna 2020. a posebna tema ovogodišnjeg izdanja je  “Tko će financirati inovacije?”.
U okviru ovogodišnje posebne teme GII-a razmatra se dugo prisutni poslovni i politički izazov - kako potaknuti poduzetništvo vođeno inovacijama te društveni, kulturni i gospodarski rast.
GII 2020 istražuje nove metode financiranja inovacija u svijetu nakon COVID-a, koje su nužno potrebne u trenutku u kojem je svjetska gospodarska situacija značajno otežana posljedicama globalne pandemije.
GII 2020 daje pregled i rangiranje inovacijskog učinka za 131 zemlju i gospodarstva širom svijeta na temelju ukupnog globalnog inovacijskog indeksa i 80 podindeksa, uključujući i one vezane uz intelektualno vlasništvo, te kao i prethodna izdanja predstavlja vrijedan alat za usporedbu inovacijskog učinka koji doprinosi javno-privatnom dijalogu i pomaže kreatorima politika, poslovnim liderima i ostalim dionicima u procjeni  inovacijskog napretka na godišnjoj razini.
U pogledu ukupne vrijednosti globalnog inovacijskog indeksa Hrvatska je ove godine na 41. mjestu od 131 analizirane zemlje, što je približno jednako njezinom rangu u posljednjih pet godina i nešto bolje od prošlogodišnjih rezultata (44. mjesto). Kao i prethodnih godina vodeće zemlje prema globalnom inovacijskom indeksu su Švicarska (1.) i Švedska (2.) a među prvih pet su ponovno SAD, Ujedinjena Kraljevina i Nizozemska.
Prema podindeksu ulaganja u inovacije Hrvatska je ove godine na 44. mjestu, što je nešto više nego 2019. godine odnosno nešto niže u odnosu na 2018. godinu. Prema podindeksu inovativnih rezultata, Hrvatska je na 43. mjestu, što predstavlja značajniji rast u odnosu na 2019. godinu u kojoj je zabilježen značajniji pad. Navedeni rezultati ukazuju da su u 2020. inovacijski rezultati Hrvatske nadmašili ulaganja u inovacije.
U odnosu na usporedive zemlje, Hrvatska se prema globalnom inovacijskom indeksu među 49 svjetskih gospodarstava s visokim dohotkom nalazi na 38. mjestu, dok se u odnosu na gospodarstva  39 europskih zemalja nalazi na 28. mjestu.
U odnosu na dohodak po stanovniku (BDP per capita) inovacijski rezultati Hrvatske sukladni su očekivanima u odnosu na razinu njezinog gospodarskog razvoja.
Kao najizraženije prednosti Hrvatske prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima ističu se primjerice ekološka održivost, izvoz kulturnih i kreativnih usluga u odnosu na ukupnu trgovinu te broj objavljenih znanstvenih i tehničkih članaka, a prema omjeru učenika i učitelja u srednjoškolskom obrazovanju  Hrvatska se nalazi na 1. mjestu od svih 131 zemalja.
Među najvećim slabostima Hrvatske prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima ističu se primjerice niska razina znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije (118. mjesto), niska razina razvijenosti  klastera (122.)  te nizak intenzitet lokalne konkurencije (117.).

Sažeti prikaz inovacijskih rezultata Hrvatske prema globalnom inovacijskom indeksu

Cjelovita publikacija Global Innovation Indeks 2020 nalazi se na sljedećoj poveznici. 

Više o Globalnom inovacijskom indeksu:
Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (World Intellectual Property Organization - WIPO) u suradnji sa partnerskim institucijama  - Sveučilištem Cornell i poslovnom školom European Institute of Business Administration (INSEAD) - od 2008. godine godišnje objavljuje Globalni inovacijski indeks (GII) koji predstavlja vodeću referencu za mjerenje inovacijskog učinka gospodarstava širom svijeta.