13 | 02 | 2024

Šesnaesta sjednica Savjetodavnog odbora za provedbu prava

Ilustracija: Krug ljudi

 

U razdoblju od 31. siječnja do 2. veljače 2024. godine u sjedištu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) u Ženevi održana je šesnaesta sjednica Savjetodavnog odbora za provedbu prava (Advisory Committee on Enforcement; ACE).

Na dnevnom redu Savjetodavnog odbora za provedbu prava (dalje: Savjetodavni odbor) bile su brojne aktualne teme vezane uz suzbijanje povreda prava intelektualnog vlasništva i jačanje javne svijesti o važnosti zaštite i poštovanja prava intelektualnog vlasništva.

Zemlje članice WIPO-a predstavile su svoje inicijative i pristupe u borbi protiv krivotvorina i piratstva, kao globalnom problemu današnjice.
 
Iz podataka iz nedavno objavljene studije EUIPO-a, primjerice, proizlazi da su industrije odjeće, kozmetike i igračaka u Europskoj uniji zbog krivotvorenja pretrpjele gubitke u zaradi od 4,8% do 8,7% gledajući ukupnu prodaju u razdoblju od 2018. do 2021. godine, što je rezultiralo gubicima od 3.600 do više od 160.000 radnih mjesta, ovisno o kojem sektoru industrije je riječ. Iz navedenog proizlazi da je krivotvorenje i nadalje ozbiljan problem za brojne industrijske sektore, koji trajno nanosi štetu gospodarstvu i dovodi u pitanje sigurnost proizvoda na tržištu.

Posebna pozornost pridaje se šteti koju na globalnoj razini trpe mala i srednja poduzeća (dalje: MSP) zbog krivotvorenja i piratstva. U izlaganjima je istaknuto da prava intelektualnog vlasništva mogu poslužiti MSP-ovima kao sredstvo za postizanje konkurentske prednosti i uspostavljanja prepoznatljivog identiteta putem registriranih žigova, olakšavanja ulaska poduzeća na tržišta i ostvarivanja boljih prihoda od poslovanja, no MSP-ovi su danas često suočeni s nedovoljnim ljudskim ili materijalnim kapacitetima koje bi mogli usmjeriti na zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva. U slučaju povreda prava intelektualnog vlasništva MSP-ovi nailaze na brojne poteškoće kao što su gubici zarade zbog pojave krivotvorenih ili piratskih proizvoda, nemogućnost provedbe nadzora na fizičkom i na digitalnom tržištu s ciljem detektiranja krivotvorina ili povrjeđujućih autorskih sadržaja, zatim tu su i teškoće u očuvanju dokaza o povredama počinjenim putem interneta, a treba uzeti u obzir i prekogranični aspekt povreda prava, kompleksnost zakonodavnog okvira i druge čimbenike. Mnoge zemlje stoga nastoje pružiti MSP-ovima različite oblike stručne podrške putem svojih nacionalnih ureda za intelektualno vlasništvo, komorskih ili sličnih udruženja, putem posebnih programa edukacije i jačanja svijesti poduzetničke zajednice o važnosti zaštite intelektualnog vlasništva. Kao primjer financijske pomoći namijenjene zaštiti intelektualnog vlasništva za MSP-ove iz Europske unije treba navesti SME Fund (na inicijativu Europske komisije program provodi EUIPO). Više o temi MSP-ova i provedbe prava intelektualnog vlasništva dostupno je u dokumentu Savjetodavnog odbora WIPO/ACE/16/6.

U okviru rada Savjetodavnog odbora predstavljene su i nacionalne inicijative usmjerene jačanju javne svijesti o važnosti zaštite i poštovanja intelektualnog vlasništva, a kao posebno važna ciljna skupina prepoznata su djeca i mladi. Stoga brojne zemlje nastoje uvesti programe učenja o intelektualnom vlasništvu u obavezne nastavne planove i programe svojih osnovnih i srednjih škola, a provode se i drugi odgovarajući programi edukacije mladih u kojima često sudjeluju i predstavnici državnih tijela uključenih u zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva.

Predstavljeni su i modeli (mehanizmi) koordinacije nadležnih institucija u borbi protiv krivotvorenja i piratstva. Brojne zemlje usvojile su takve modele suradnje kako bi zajednički razmatrali mjere za učinkovitije rješavanje ovog problema, provodeći nacionalne kampanje i akcijske planove, često u suradnji s reprezentativnim organizacijama nositelja prava intelektualnog vlasništva i organizacijama civilnog društva. Zaštita građana od potencijalnih rizika koji mogu uslijediti za njih kao posljedica korištenja krivotvorenih i piratskih proizvoda, kao i zaštita gospodarstva u cjelini, temeljni su ciljevi ovakvih inicijativa.

S obzirom na to da se u današnje vrijeme značajan dio krivotvorenih proizvoda kupuje putem internetskih trgovina, društvenih mreža, internetskih oglasnika i slično, predstavljeni su i novi poslovni modeli koji koriste umjetnu inteligenciju kao poslovni alat za detektiranje pošiljaka ili internetskih ponuda koje sadrže krivotvorine. Uz pomoć umjetne inteligencije mogu se pronalaziti i neovlašteno učitani autorski sadržaji na internetu, a razvoj ovakvih poslovnih modela i logističkih alata, od kojih neki već imaju značajnu primjenu u praksi, predstavljen je detaljnije u dokumentu Savjetodavnog odbora WIPO/ACE/16/15. Automatizirane analize podataka temeljene na umjetnoj inteligenciji također bi mogle doprinijeti učinkovitijoj provedbi prava intelektualnog vlasništva, jer se na ovaj način mogu uočavati trendovi, odnosi, uzorci i obrasci koji se koriste za počinjenje povrede.

WIPO je predstavio i rezultate novog istraživanja provedenog među državama članicama o istragama koje se vode u kaznenim predmetima počinjenim na štetu nositelja prava intelektualnog vlasništva, posebno o specijalizaciji i potrebnim posebnim znanjima tužitelja za postupanje u ovoj vrsti kaznenih predmeta. Rezultati ovog istraživanja dostupni su u dokumentu WIPO/ACE/16/16.

U okviru rada Savjetodavnog odbora predstavljeno je i nekoliko novih studija nastalih u okviru znanstvenih ustanova, a studije se uglavnom bave problematikom zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva na internetu, sagledavajući ovu temu iz više različitih aspekata. Navedene studije, kao i svi drugi dokumenti vezani uz rad 16. sjednice Savjetodavnog odbora, dostupni su putem mrežne stranice WIPO-a, te im se može pristupiti ovdje.