01 | 10 | 2024
Predstavljeno 17. izdanje Globalnog inovacijskog indeksa za 2024.
Izvor: www.wipo.int
Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo u svom je sjedištu u Ženevi predstavila 26. rujna 2024. ovogodišnje 17. izdanje Globalnog inovacijskog indeksa kojim su obuhvaćene 133 zemlje te 100 najboljih svjetskih znanstveno-tehnoloških klastera.
U ovogodišnjem izdanju navode se globalni inovacijski trendovi kako bi kreatore politika, lidere u poslovnom sektoru ali i druge usmjerili u oslobađanje ljudske genijalnosti radi poboljšanja života i rješavanja zajedničkih izazova, kao što su klimatske promjene. U fokusu ovogodišnjeg izdanja je socijalno poduzetništvo koje se koristi praksama privatnog sektora za pozitivne socijalne promjene.
Izdanje za 2024. ukazuje na znatno ublažavanje vodećih pokazatelja buduće inovativne aktivnosti, uključujući pad ulaganja u inovacije u odnosu na prethodno razdoblje 2020. – 2022. Zbog većih kamatnih stopa, financiranje poduzetničkim kapitalom (VC) smanjeno je za oko 40 posto u 2023. godini, zamjetan je pad rashoda za istraživanje i razvoj (R & D), te pad broja međunarodnih patentnih prijava i znanstvenih publikacija na predpandemijsku razinu.
Prema globalnom inovacijskom indeksu za 2024. godinu Švicarska već 14. godinu zaredom zauzima prvo mjesto, Švedska je zadržala drugo mjesto, a Sjedinjene Američke Države su treće. Slijede Singapur (4.), Ujedinjeno Kraljevstvo (5.), zatim Koreja koja je sa lanjskog 10. mjesta rangirana šesta, zatim Finska (7.), Nizozemska (8.), Njemačka (9.) i Danska (10.).
I ove godine Kina je još uvijek jedino gospodarstvo srednjeg dohotka unutar prvih 30 zemalja prema GII-u, nakon što je u tu skupinu ušla 2014. godine, i napredovala je za jedno mjesto te je sada 11. ekonomija, dok se Japan zadržao na 13. mjestu. Promatrano u desetogodišnjem ciklusu, najbrže rastuće su uz Kinu, Turska, Indija, Vijetnam i Filipini.
Ukupno je 19 gospodarstava nadmašilo inovacijama u odnosu na njihovu razinu razvoja. Indija, Republika Moldova i Vietnam 14 su godina zaredom uspješni u području inovacija.
Ovogodišnji globalni inovacijski indeks (GII) naglašava sve veći značaj socijalnog poduzetništva, ključnog izvora inovacija kojeg često zanemaruju kreatori politika, ekonomisti inovacija, razvojne agencije i financijske institucije.
Socijalno poduzetništvo povezuje poslovne prakse sa socijalnim ciljevima kako bi se riješili neki od gorućih društvenih i ekoloških izazova na svijetu, kao što su otvaranje radnih mjesta, obrazovanje, poboljšanje infrastrukture i razvoj prilagođenih održivih rješenja za lokalne potrebe.
Međutim, ostvarivanje punog potencijala socijalnog poduzetništva zahtijeva podržavajući ekosustav, uključujući regulatorne i pravne okvire, mehanizme financiranja i programe osposobljavanja kako bi se prepoznali i podržali socijalni poduzetnici.
GII 2024. prikupio je analize i političke smjernice ključnih aktera u području socijalnog poduzetništva, kao što su Centar za socijalno poduzetništvo Skoll na Sveučilištu Oxford, Zaklada Schwab za socijalno poduzetništvo i globalni pokret za ispunjavanje ciljeva održivog razvoja Catalyst 2030., zajedno s vrhunskim socijalnim poduzetnicima i stručnjacima za inovacije.
Istaknuli su nedovoljno istražene veze između inovacija i socijalnog poduzetništva, čime je socijalno poduzetništvo prepoznato kao važan dio dijaloga o međunarodnoj politici razvoja i inovacija te rastuće područje interesa za prekograničnu suradnju.
Hrvatska je na 43. mjestu od 133 gospodarstva predstavljenih u ovogodišnjem GII-u, što je nominalno nešto niže nego prethodnih godina (41. Ili 42. mjesto) ali s obzirom na međugodišnje razlike u dostupnosti podataka i promjenama metodologije rezultati nisu potpuno usporedivi. Na temelju dosadašnjih rezultata može se zaključiti da je Hrvatska već godinama stabilizirana na ljestvici na intervalu između 41. i 45. mjesta.
Slični stabilni rezultati se odnose i na rang Hrvatske u odnosu na usporedive zemlje. Prema ovogodišnjem GII-u Hrvatska je na 37. mjestu među skupinom od 51 zemlje s visokim dohotkom, te na 27. mjestu među 39 gospodarstava u Europi. U odnosu na BDP, inovacijski učinak Hrvatske je niži od očekivanog za njezinu razinu razvijenosti. U odnosu na učinkovito prevođenje ulaganja u inovacije u inovacijske rezultate, Hrvatska je poboljšala rezultate i proizvodi više inovacijskih rezultata u odnosu na razinu ulaganja u inovacije.
Od 7 područja obuhvaćenih GII-om, Hrvatska je prema ovogodišnjem GII-u napredovala i najbolje je rangirana u područjima infrastrukture (23. mjesto), rezultata znanja i tehnologije (32.) i ljudskog kapitala i istraživanja (41.), a poboljšala se i u najslabijim područjima institucija (68.), poslovne sofisticiranosti (54.) i kreativnih rezultata (50.).
Prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima rezultati Hrvatske također su slični kao i prethodnih godina. Kao o najizraženije prednosti Hrvatske prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima ističu se primjerice ekološka održivost, korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija, izvoz kulturnih i kreativnih usluga u odnosu na ukupnu trgovinu te broj objavljenih znanstvenih i tehničkih članaka, a i dalje je vodeća prema omjeru učenika i učitelja u srednjoškolskom obrazovanju Hrvatska i nalazi na 1. mjestu. Zadržala je i visoko 11. mjesto prema vrijednosti poduzeća „jednoroga“ u odnosu na BDP. I nadalje među najvećim slabostima Hrvatske prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima ističu se primjerice niska razina razvijenosti klastera (126. mjesto), niska razina znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije (116.), te niska razina politika koje pogoduju poslovanju („doing business“) (113.) u kojima je zamijećen pad.
Sažeti prikaz inovacijskih rezultata Hrvatske prema globalnom inovacijskom indeksu za 2024. godinu.
Cjelovita publikacija Global Innovation Indeks 2024
O Globalnom inovacijskom indeksu:
Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (World Intellectual Property Organization - WIPO) godišnje objavljuje Globalni inovacijski indeks (GII) koji predstavlja vodeću referencu za mjerenje inovacijskog učinka gospodarstava širom svijeta. Indeks mjeri inovacije na temelju kriterija koji uključuju institucije, ljudski kapital i istraživanja, infrastrukturu, poslovnu sofisticiranost, tržišnu sofisticiranost, rezultate znanja i tehnologije te kreativne rezultate.