30 | 06 | 2026

148. obljetnica rođenja Franje Hanamana i 120 godina od inovacije moderne žarulje s volframovom žarnom niti

fotografija žarulje


U godini u kojoj obilježavamo 35 godina DZIV‑a, prisjećamo se hrvatskog izumitelja Franje Hanamana, čiji je izum ostavio neizbrisiv trag u razvoju električne rasvjete.

Franjo Hanaman rođen je 1878. godine u Drenovcima kraj Županje. Tijekom školovanja razvio je poseban interes za kemiju, koju je studirao na Tehničkoj visokoj školi u Beču. Od 1900. vodio je elektroanalitički laboratorij u Beču, što ga je potaknulo na bavljenje elektrotehnikom te je u suradnji s fizičarom Aleksandrom Justom započeo istraživanja na pronalaženju postupka za dobivanje trajnijih rješenja žarnih niti koje se koriste kao izvor rasvjete u žaruljama.

Od 1903. do 1912. godine Hanaman i Just izradili su i patentom zaštitili postupak proizvodnje volframove niti te njegova unaprjeđenja. Navedeni izum zaštićen patentom bio je osnova za nastanak nove inovacije na tržištu - žarulje s volframovom niti. Njihov patent je bio registriran u 13 zemalja diljem svijeta, a otkupila ga je tvrtka iz Budimpešte te 1906. započela s proizvodnjom žarulja s volframovom niti. 

Tako je nastala žarulja koja je zahvaljujući žarnoj niti od volframa bila sjajnija i trajnija od prijašnjih verzija te pružala osvjetljenje najbliže onom što ga pruža danje svjetlo. 

Patent je 1910. godine prodan američkoj tvrtki General Electric Co. a financijska sredstva koja je dobio prodajom svog patenta Hanaman je dijelom iskoristio za  razvoj novih tehničkih rješenja. Zaštita izuma patentom izrazito je važna jer na taj način izumitelj dobiva privremena isključiva prava korištenja zaštićenog izuma i time mogućnost ekonomski iskoristiti rezultate svog rada, a znanja o patentom zaštićenom izumu kao tehničkom rješenju javno su dostupna u cijelom svijetu te predstavljaju osnovu za razvoj novih izuma i poticanje tehnološkog napretka društva.

Uz niz manjih poboljšanja, upotreba žarulja s volframovom niti potrajala je sve do 2009. godine, kada se u većini dijelova svijeta prestalo s njihovom proizvodnjom i upotrebom. Premda su predstavljale golemi tehnološki napredak u odnosu na prethodna rješenja rasvjete, proizvodile su više topline (95% energije) nego svjetlosti (5 % energije) te u odnosu na danas prisutna suvremenija tehnička rješenja rasvjete imale relativno kratak rok trajanja. Danas su u upotrebi napredniji i ekonomičniji rasvjetni proizvodi poput LED rasvjetnih tijela te fluorescentnih i kompaktno-fluorescentnih žarulja (CFL) - štednih žarulja, što je rezultat i  propisa Europske unije kojima se potiče potrošače da koriste energetski učinkovitiju rasvjetu.

Možete li zamisliti svakodnevni život bez električne rasvjete kakvu danas poznajemo?

#DZIV35 #intelektualnovlasništvo #inovacije #patenti #znanost #IV