17 | 05 | 2012

Na konferenciji za medije predstavljena Globalna studija o softverskom piratstvu za 2011. godinu

U Zagrebu je 15. svibnja  2012. održana  konferencija za medije Međunarodne udruge proizvođača poslovnog softvera Business Software Alliance (BSA) na kojoj je  predstavljena Globalna studija o softverskom piratstvu za 2011. godinu.

Uz g. Andreja Matijevića, glasnogovornika BSA u Hrvatskoj, koji je predstavio najvažnije rezultate ovogodišnje studije o softverskom piratstvu, na konferenciji su sudjelovali i gđa Ljiljana Kuterovac, zamjenica ravnatelja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo i predsjedavateljica Koordinacijskog povjerenstva za provedbu prava intelektualnog vlasništva, te g. Ivan Mijatović, glavni policijski inspektor u Odjelu gospodarskog kriminaliteta i korupcije MUP-a, koji su ukratko predstavili aktivnosti i suradnju nadležnih tijela na suzbijanju softverskog piratstva.

Glavni rezultati ovogodišnje studije o globalnom softverskom piratstvu, koju BSA provodi već devetu godinu zaredom u suradnji s neovisnim kompanijama za istraživanje tržišta, ukazuju na stagniranje globalne stope softverskog piratstva koja je u 2011. ostala nepromijenjena na 42%, dok je globalna tržišna vrijednost piratiziranog softvera narasla sa 58.8 milijardi dolara u 2010. godini na 63.4 milijardi dolara u 2011. godini.

Studija ukazuje da, globalno gledano, stope piratstva na tržištima u razvoju znatno premašuju one na razvijenim tržištima - prosječno 68% u odnosu na 24%, a tržišta u razvoju čine veliku većinu udjela u globalnom rastu komercijalne vrijednosti nelicenciranog softvera.

Prema rezultatima studije stopa softverskog piratstva u Hrvatskoj u 2011. godini iznosila je 53%, pri čemu je izračunata komercijalna vrijednost piratskog softvera u Hrvatskoj u 2011. iznosila 74 milijuna dolara. Navedeni rezultati ukazuju da je stopa softverskog piratstva u Hrvatskoj u 2011. godini zabilježila pad od jednog postotnog poena u odnosu na prethodne 4 godine, u kojima je iznosila nepromijenjenih 54%.

U regiji Srednje i Istočne Europe (CEE), u kojoj se nalazi i Hrvatska, prosječna stopa piratstva bila je 62%. Od ukupno 24 zemlje ove regije Hrvatska ima 6. najnižu stopu piratstva; međutim, usporedi li se stopa piratstva u Hrvatskoj sa zemljama Europske unije, u kojoj je prosječna stopa softverskog piratstva u 2011. godini iznosila 33%, Hrvatska ima 8. najvišu stopu softverskog piratstva.

Na konferenciji za medije istaknute su i zajedničke aktivnosti nacionalne koordinacije za provedbu prava intelektualnog vlasništva u kojoj sudjeluju nadležna tijela i predstavnici organizacija nositelja prava intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj, među kojima i BSA.  U tom kontekstu osobito je istaknuta zajednička akcija na podizanju razine svijesti o štetnim posljedicama povreda prava intelektualnog vlasništva „Stop krivotvorinama i piratstvu“, u okviru koje su organizirane javne informativno-edukativne priredbe u Zagrebu, Osijeku i Rijeci. Istaknuto je i nedavno pokretanje istoimene internetske stranice, kao zajedničke internetske stranice koordinacije za provedbu prava intelektualnog vlasništva namijenjene informiranju i podizanju razine javne svijesti s ciljem suzbijanja krivotvorenja i piratstva.

Na konferenciji za tisak predstavljeni su i najvažniji statistički podaci o povredama autorskog prava nad računalnim programima iz Godišnjeg statističkog izvješća za 2011. o povredama prava intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj, koje sadrži pregled ukupnih godišnjih statističkih podataka o postupcima nadležnih državnih tijela i sudova zbog povreda prava intelektualnog vlasništva. Navedene podatke prikupljaju i u zajedničkom izvješću redovno objavljuju nadležna tijela koja sudjeluju u nacionalnoj koordinaciji za provedbu prava intelektualnog vlasništva.

Uz rezultate vezane za stopu softverskog piratstva i tržišnu vrijednost piratiziranog softvera, ovogodišnja studija o globalnom piratstvu po prvi puta donosi i rezultate pratećeg istraživanja o stavovima i navikama onih koji koriste nelicencirani softver, provedenog na uzorku od 15.000 korisnika računala u 33 zemlje. Najznačajniji rezultati provedenog istraživanja ukazuju na to da je čak 31% ispitanika potvrdilo da koristi piratski softver većinom, često ili povremeno; dodatnih 26% izjavilo je da to čini ali rijetko, dok je samo 38% ispitanika izjavilo da nikada ne koristi softver koji nije potpuno legalan. Studija također otkriva da su korisnici koji priznaju softversko piratstvo najčešće muškog spola te dobi od 35 do 44 godine (27%). Rezultati ispitivanja koji se odnose na Hrvatsku, provedeni na približno 400 ispitanika, ukazuju da čak 70% ispitanika izjavljuje da koristi piratski softver.

Međutim, ohrabruju rezultati koji se odnose na stav prema intelektualnom vlasništvu, a koji ukazuju na to da se od ukupnog globalnog uzorka 71% ispitanika slaže s time da je važno da ljudi koji stvaraju nove proizvode i tehnologije za to budu plaćeni, budući da to osigurava inicijativu za stvaranje više inovacija.
 
Cjeloviti rezultati Globalne studije o stopama softverskog piratstva za 2011. godinu, uključujući i podatke za Hrvatsku, dostupni su na internetskim stranicama BSA na www.bsa.org/globalstudy.