Povijest

Neovisno o mnogobrojnim promjenama u državnom i društvenom uređenju Hrvatska ima dugu povijesnu tradiciju zakonskog uređenja područja autorskog prava.

Prvi propisi o uređenju autorskopravnih odnosa u Hrvatskoj  bili su francuski propisi proizašli iz Francuske revolucije koji datiraju od 1. siječnja 1812. za vrijeme Napoleonovih osvajanja kada je veliki dio današnje Hrvatske bio uključen u područje Ilirskih provincija.
Zatim je na snagu stupio austrijski Carski patent o zaštiti književnog i umjetničkog vlasništva, slijedi Zakon o autorskom pravu koji je donio zajednički hrvatsko-ugarski sabor te Zakon o autorskom pravu u pogledu književnih, umjetničkih i fotografskih djela koji je bio važeći u austrijskim dijelovima Austro-Ugarske Monarhije.

Nadalje je zakonodavni okvir pratio daljnja povijesna zbivanja na području Hrvatske.

Novi moderni Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u samostalnoj Republici Hrvatskoj donesen je u listopadu 2003. godine.

Vezanost područja autorskog prava i srodnih prava uz razvoj novih internetskih tehnologija, digitalizaciju autorskih djela i predmeta zaštite srodnih prava, kao i želje za stvaranjem pretpostavki za što učinkovitije ostvarivanje autorskog prava i srodnih prava čine ovo područje izuzetno dinamičnim, kako u Europskoj uniji, tako i u Republici Hrvatskoj. Slijedom toga kao i u cilju daljnjeg usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije te novodonesenim direktivama Europske unije iz ovog područja, Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima iz 2003. godine je do danas mijenjan i dopunjavan.

Povijest zakona o autorskom pravu u Hrvatskoj

Neovisno o mnogobrojnim promjenama u državnom i društvenom uređenju Hrvatska ima dugu povijesnu tradiciju zakonskog uređenja područja autorskog prava.

Prvi propisi o uređenju autorskopravnih odnosa u Hrvatskoj postoje još od Napoleonovih osvajanja. U to je vrijeme veliki dio današnje Hrvatske (Dalmacija, tada već bivša Dubrovačka Republika, Istra i Hrvatska južno od Save) bio uključen u područje Ilirskih provincija, gdje su na temelju Carskog dekreta u Ilirskim provincijama od 1. siječnja 1812. godine bili na snazi francuski propisi proizašli iz Francuske revolucije. Ti su propisi bili na snazi tek kratko vrijeme, do 1813. godine, nakon čega je ponovno bio uspostavljen austrijski pravni poredak.

Za Dalmaciju i Istru, koje su tada bile uključene u austrijski dio Austro-Ugarske Monarhije, 1846. godine stupio je na snagu austrijski Carski patent o zaštiti  književnog i umjetničkog vlasništva, dok je u tadašnjoj Hrvatskoj i Slavoniji taj Carski patent stupio na snagu 1853. godine. Carski patent propisivao je rok zaštite autorskog prava za života autora i 30 godina nakon njegove smrti.

Hrvatsko-ugarski sabor 4. svibnja 1884. godine donio je poseban Zakon o autorskom pravu (zakonski članak XVI.:1884. zajedničkog hrvatsko-ugarskog sabora o autorskom pravu), koji je stupio na snagu 1. srpnja 1884. godine. Taj se Zakon primjenjivao na području tadašnje Hrvatske i Slavonije, a njime je trajanje zaštite autorskog prava produženo na 50 godina od smrti autora.

U Dalmaciji i Istri, kao tadašnjim austrijskim dijelovima Austro-Ugarske Monarhije, Carski patent iz 1846. godine zamijenjen je Zakonom o autorskom pravu u pogledu književnih, umjetničkih i fotografskih djela od 26. prosinca 1895. godine. Taj je Zakon propisivao trajanje zaštite autorskog prava 30 godina nakon smrti autora.

Kraljevina Jugoslavija donosi Zakon o autorskom pravu 26. prosinca 1929. godine, a do tada se primjenjuju ranije važeći hrvatsko-ugarski, odnosno austrijski zakon.

U Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji 25. svibnja 1946. donesen je Zakon o zaštiti autorskog prava, koji je bio krajnje restriktivan u pogledu prava autora. Prijenos prava bio je ograničen na 10 godina, nasljeđivanje je bilo propisano samo za određene zakonske nasljednike u ograničenom trajanju, nakon čega je autorsko pravo prelazilo na državu i trajalo neograničeno. Zakon je dopuštao  prikazivanje i izvedbu izdanih djela bez odobrenja autora, a izdavanje djela bez odobrenja nasljednika autorskog prava. Visine autorskih naknada bile su propisane općim uputama kao podzakonskim aktima. Ovaj je Zakon bio rađen pod jakim utjecajem tadašnje sovjetske ideologije, a prava autora ograničavao je preko granica dopuštenih Bernskom konvencijom.

Novi jugoslavenski Zakon o autorskom pravu koji je u bitnom vratio autorskopravni poredak u kontinentalnoeuropski krug tada modernih zakona o autorskom pravu donesen je 10. srpnja 1957. godine.

U Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji Zakon o autorskom pravu donesen je 20. srpnja 1968. godine, a nakon toga 30. ožujka 1978. novi Zakon o autorskom pravu, koji je kasnije mijenjan i dopunjavan Zakonom od 24. travnja 1986. te Zakonom od 11. travnja 1990. godine kojim je izričito uvedena zaštita računalnih programa i dodan novi dio koji se odnosi na prava umjetnika izvođača.

Republika Hrvatska preuzela je Zakonom o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti prosvjete i kulture od 26. lipnja 1991. Zakon o autorskom pravu iz 1978. godine s izmjenama i dopunama iz 1986. i 1990. godine, čime je donesen prvi Zakon o autorskom pravu u Hrvatskoj kao samostalnoj državi. Taj je Zakon izmijenjen i dopunjen 2. lipnja 1993. godine, a pročišćeni tekst Zakona objavljen je 1. veljače 1999. Radi usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s odredbama Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva kao dijela ugovora o uspostavi Svjetske trgovinske organizacije (tzv. Sporazum TRIPs) te odredbama Rimske konvencije (Međunarodne konvencije za zaštitu umjetnika izvođača, proizvođača fonograma i organizacija za radiodifuziju) Zakon je ponovno izmijenjen i dopunjen  19. srpnja 1999. godine, a tim izmjenama i dopunama priznata su prava proizvođačima fonograma i organizacijama za radiodifuziju.

Novi moderni Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u samostalnoj Republici Hrvatskoj donesen je listopada 2003. godine.

Donošenjem novog Zakona autorskopravni sustav usklađen je s potrebama modernog informatičkog društva i s razvojem modernih tehnologija, usklađen je s tada važećom pravnom stečevinom Europske unije te sa dva tzv. internetska ugovora Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) - Ugovorom o autorskom pravu i Ugovorom o izvedbama i fonogramima.

Vezanost područja autorskog prava i srodnih prava uz razvoj novih internetskih tehnologija, digitalizaciju autorskih djela i predmeta zaštite srodnih prava, kao i želje za stvaranjem pretpostavki za što učinkovitije ostvarivanje autorskog prava i srodnih prava čine ovo područje izuzetno dinamičnim, kako u Europskoj uniji, tako i u Republici Hrvatskoj. Slijedom toga je, kao i u cilju daljnjeg usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije te novodonesenim direktivama Europske unije iz ovog područja, Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima iz 2003. godine do danas mijenjan i dopunjavan zakonima od 13. srpnja 2007, 1. srpnja 2011, 15. studenoga 2013, te 24. listopada 2014. godine.

Zakoni o autorskom pravu na području Hrvatske - kronološki prikaz

(1846,1853)

Carski patent o zaštiti književnog i umjetničkog vlasništva

 

(1884)

Zakon o autorskom pravu

Sbornik državnih zakonah,br. 7/1884

(1895)

Zakon o autorskom pravu u pogledu književnijeh, umjetničkijeh i fotografskijeh djela

List državnih zakona br. 197/1895

(1929)

Zakon o zaštiti autorskog prava

Službene novine Kraljevine SHS, br.304/1929  

(1946)

Zakon o zaštiti autorskog prava

Službeni list FNRJ, br. 45/1946

(1957)

Zakon o autorskom pravu

Službeni list FNRJ,br. 36/1957

(1968)

Zakon o autorskom pravu

Službeni list SFRJ, br. 30/1968

(1978, 1986, 1990)

Zakon o autorskom pravu

Službeni list SFRJ, br. 19/1978, 24/1986 i 21/1990

(1991)

Zakon o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti prosvjete i kulture

Narodne novine br. 53/1991

(1993)

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu

Narodne novine br. 58/1993

(1999)

Zakon o autorskom pravu – pročišćeni tekst

Narodne novine br. 9/1999

(1999)

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu

Narodne novine br. 76/1999

Usporedni prikaz razvoja knjige i zaštite autorskog prava kroz povijest

 

Ispiši stranicu