7.9. Pokazatelji inventivne razine

Analiza «ex post facto»– Trebalo bi se imati na umu da bi izum, koji na prvi pogled izgleda očigledan mogao u stvari imati inventivnu razinu. Nakon što je izložena nova ideja, često se može teoretski pokazati kako do nje doći nizom naizgled laganih faza, polazeći od nečeg poznatog. Ispitivač bi se trebao čuvati analize ex post facto te vrste. On mora uvijek imati na umu da dokumenti dobiveni pretraživanjem, zbog potrebe, su nužno dobiveni s predznanjem o tome što čini navodni izum. U svakom slučaju ispitivač bi si trebao predočiti cjelokupno stanje tehnike koje pred sobom ima stručnjak u određenom području, prije doprinosa podnositelja prijave. Trebao bi nastojati dati «stvarnu» procjenu toga doprinosa i drugih relevantnih faktora. Trebao bi uzeti u obzir sve što je poznato u odnosu na pozadinu izuma i ocijeniti važnost relevantnih argumenata ili dokaza što ih je predočio podnositelj prijave.

Iznenađujući tehnički napredak– Ako se, na primjer, pokaže da izum ima znatnu tehničku vrijednost, a osobito ako osigurava tehnički napredak koji je nov i iznenađujući, što bi se moglo uvjerljivo povezati s jednom ili više karakteristika navedenih u patentnom zahtjevu koji definira izum, ispitivač bi morao biti oprezan pri odlučivanju o postavljanju prigovora zbog nedostatka inventivne razine takvog patentnog zahtjeva.

Dugogodišnja potreba– Kada izum rješava tehnički problem koji radnici u tom području već dugo pokušavaju riješiti ili ako zadovoljava dugogodišnju potrebu, to se može smatrati pokazateljem inventivne razine.

Komercijalan uspjeh – Komercijalan uspjeh sam se po sebi ne bi trebao smatrati pokazateljem inventivne razine, ali je od važnosti kada je dokaz o trenutačnom komercijalnom uspjehu povezan s dokazom o dugogodišnjoj potrebi, pod uvjetom da se ispitivač uvjeri da uspjeh proizlazi iz tehničkih karakteristika izuma, a ne iz ostalih izvora (npr. načina prodaje ili oglašavanja).