Najčešća pitanja

 
Najčešća pitanja o patentu

1. Što je sve potrebno za podnošenje prijave patenta?

Patentna prijava sadrži opis izuma, patentne zahtjeve i sažetak te crteže ako se na njih poziva u opisu izuma. Za podnošenje prijave patenta, Zavodu je potrebno dostaviti popunjen P-1 obrazac, dokaz o uplati troškova postupka i tekst prijave koji je u skladu s člancima od 34. do 38. i 40. Zakona o patentu odnosno člancima od 12. do 16. Pravilnika o patentu. Za pomoć možete pogledati primjer ispravno popunjenog obrasca P-1, primjer uplatnica troškova postupka, primjer uredno napisane prijave za jedan izmišljeni izum te primjere europskih prijava iz publikacije „Kako ostvariti europski patent“ (područja kemije, elektrotehnike/fizike, strojarstva, računalno implementiranih izuma). Važno je naglasiti da se nakon podnošenja prijave opis izuma ne smije mijenjati na način da se promjenama izlazi iz opsega zaštite, zahtijevanog prvobitno podnesenom prijavom, te je iznimno važno da izum bude dovoljno jasno i detaljno opisan već pri podnošenju prijave.

2. Koliki su troškovi postupka zaštite i održavanja patenta?

Prilikom podnošenja prijave patenta potrebno je uplatiti 1200 kn naknade troškova. Troškovi održavanja patenta u vrijednosti za prve dvije godine uključeni su u ovu cijenu. Podnositelj formalno uredne prijave mora u propisanom roku podnijeti zahtjev za pretraživanje stanja tehnike i platiti troškove izrade izvještaja o pretraživanju, a može zatražiti i izradu pisanog mišljenja o patentibilnosti, što se posebno naplaćuje.
Nakon objave prijave u glasniku slijedi postupak potpunog ispitivanja uvjeta priznanja patenta, a visina troškova tog postupka ovisi o tome je li prethodno izrađeno pisano mišljenje o patentibilnosti ili ne. 
Nositelj prava dužan je svake godine uplaćivati naknadu troškova održavanja patenta u vrijednosti. Održavanje u vrijednosti plaća se i za prijavu patenta počevši od treće godine računajući od datuma podnošenja prijave, budući su prve dvije godine uračunate u naknadu troškova postupka za podnošenje prijave. Prikaz troškova i njihov slijed u postupku priznanja i održavanja patenta prema važećim propisima nalazi se  u „Popisu osnovnih troškova postupka za priznanje i održavanje patenta“.

3. Mora li podnositelj prijave u postupcima pred DZIV-om imenovati ovlaštenog opunomoćenika?

U pravilu, podnositelj prijave koji nema prebivalište ili poslovno sjedište u Hrvatskoj mora imenovati ovlaštenog opunomoćenika koji će ga zastupati u postupcima pred Zavodom. Ipak, od tog pravila postoje iznimke pa strana osoba može i samostalno poduzimati određene radnje koje su vezane prvenstveno uz podnošenje prijave odnosno utvrđivanje datuma podnošenja, zatim može samostalno plaćati pristojbe i naknade troškova postupka i održavanja prava, pod uvjetom da Zavodu dostavi adresu za primanje pismena u Hrvatskoj. 
Podnositelji koji su hrvatski državljani ne moraju imenovati ovlaštenog opunomoćenika, međutim kako je postupak priznanja patenta vrlo složen i formaliziran, bilo bi korisno zatražiti profesionalnu pomoć patentnog zastupnika u kvalitetnoj pripremi prijave jer bi upravo o tome moglo ovisiti hoće li postupak priznanja završiti priznanjem ili odbijanjem patenta. 

4. Koliko dugo traje postupak priznanja patenta?

Postupak priznanja patenta započinje podnošenjem prijave Zavodu. Nakon utvrđivanja datuma podnošenja teče zakonsko razdoblje od 18 mjeseci tijekom kojeg se tehnički sadržaj prijave čuva u tajnosti. U navedenom razdoblju provodi se formalna provjera patentne prijave, vrši se obvezno pretraživanje nacionalnih i međunarodnih baza podataka koji čine stanje tehnike, može se izraditi i prethodno mišljenje o patentibilnosti kada to zatraži podnositelj prijave. Ako uvjeti nisu ispunjeni, Zavod poziva prijavitelja da u zakonskom roku ukloni nedostatke. Prijava se nakon 18 mjesečnog razdoblja objavljuje u Hrvatskom glasniku intelektualnog vlasništva, i nakon objave je dostupna u bazi podataka na web stranici Zavoda.
Nakon objave, prijavitelj mora podnijeti zahtjev za provedbom postupka potpunog ispitivanja u kojem se ispituju novost, inventivnost i industrijska primjenjivost izuma, te ostali zakonom propisani uvjeti. Iako postupak priznanja patenta može potrajati nekoliko godina, važno je napomenuti da se zaštita uvjetno ostvaruje utvrđivanjem datuma podnošenja prijave patenta. Ako se patent prizna dobivena zaštita može trajati najviše 20 godina, počevši od utvrđenog datuma podnošenja.

5. Što je izvještaj o pretraživanju stanja tehnike?

Izvještaj o pretraživanju stanja tehnike je izvještaj o pretraživanju nacionalnih i međunarodnih baza podataka koji čine stanje tehnike za izum koji se želi zaštititi patentom. Za razliku od starog Zakona o patentu kada se pretraga stanja tehnike vršila istovremeno s postupkom potpunog ispitivanja nakon objave prijave u službenom glasilu sada se to provodi prije objave prijave patenta. Pretraživanje je bitni element postupka priznanja patenta osmišljen kako bi se identificiralo prethodno stanje tehnike relevantno za prijavu. Smisao je pretraživanja da se na osnovu dokumenata navedenih u izvještaju o pretraživanju utvrdi je li i u kojoj mjeri izum patentibilan. Time se podnositelju omogućava da prije plaćanja troškova potpunog ispitivanja procijeni svoje šanse za dobivanje patenta, te da u slučaju negativnog prethodnog mišljenja izbjegne daljnje nesvrsishodno vođenje postupka i njegove troškove.

6. Je li uvijek moguće izraditi izvještaj o pretraživanju stanja tehnike?

Kada je iz patentnih zahtjeva jasan predmet izuma za koji se traži zaštita, izvještaj o pretraživanju stanja tehnike može se izraditi. U njemu se tada navode relevantni dokumenti s datumom njihove objave i s oznakom kategorije relevantne za određene patentne zahtjeve. 
Ako se iz pojedinih patentnih zahtjeva ne može jasno odrediti predmet za koji se zahtijeva zaštita, ili ako prijava nema jedinstvo izuma, izradit će se djelomični izvještaj o pretraživanju stanja tehnike u mjeri u kojoj je to moguće i navest će se razlozi zbog kojih nije bilo moguće pretraživanje provesti u cijelosti.
Postoji mogućnost da se pretraživanje stanja tehnike za prijavljeni izum uopće ne može provesti, pa se u tom slučaju sastavlja izjava u kojoj se detaljno navode svi razlozi zbog kojih nije bilo moguće izraditi izvještaj o pretraživanju.

7. Što znače kategorije dokumenata koji su navedeni kao relevantni za patentne zahtjeve?

Kategorije dokumenata odnosno njihova relevantnost za svaki pojedini patentni zahtjev izuma za kojeg se vrši pretraživanje stanja tehnike označavaju se slovima koja imaju sljedeće značenje:

Kategorija  Značenje
X posebno relevantan za novost i inventivnu razinu izuma ako se dokument uzima sam (izum se ne može smatrati novim odnosno inventivnim)
Y posebno relevantan za inventivnu razinu ako se kombinira s jednim ili više dokumenta iste kategorije (izum se ne može smatrati inventivnim)
A  definira opće stanje tehnike koje se ne smatra posebno relevantnim (ne šteti novosti ili inventivnosti izuma)
O dokument koji se odnosi na usmeno priopćavanje, upotrebu, izlaganje ili neki drugi način (uvijek je popraćena simbolom koji ukazuje na relevantnost dokumenta, na primjer: "O, X"; "O, Y" ili "O, A")
P dokument objavljen prije datuma podnošenja prijave, ali nakon priznatog datuma prvenstva (uvijek je popraćena simbolom koji ukazuje na relevantnost dokumenta, na primjer: "P, X"; "P, Y" ili "P, A")
E raniji dokument, ali objavljen na dan podnošenja prijave ili nakon njega
T kasniji dokument objavljen nakon datuma podnošenja prijave ili datuma prvenstva, ali se  navodi kako bi se razumio princip ili teorija na kojima se izum zasniva, odnosno kako bi se objasnilo da su netočni obrazloženje ili činjenice na kojima se izum zasniva
D dokument već citiran u prijavi
L dokument citiran iz drugih razloga ( npr. dovodi u sumnju pravo prvenstva)
& dokument pripada istoj patentnoj familiji
8. Može li se prijava izmijeniti (opis, patentne zahtjeve i crteže) prije objave?

Može, ali samo jedanput i to nakon primitka izvještaja o pretraživanju stanja tehnike, a najkasnije do podnošenja zahtjeva za potpuno ispitivanje. Navedene izmjene će se razmatrati u postupku potpunog ispitivanja.

9. Može li se patentom zaštititi software ili web-stranice?

Software (programska/računalna podrška) kao takav ili web-stranice ne mogu se zaštititi patentom. Računalni programi kao takvi ne smatraju se izumima (članak. 6. stavak 2., točka 5. Zakona o patentu), jer ne sadrže tehničku suštinu. Računalni programi spadaju u autorska djela, te su zaštićeni prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima. Izgled web-stranice može se štititi temeljem Zakona o industrijskom dizajnu.
Međutim, računalni program kao oblik izuma koji se izvodi primjenom računala mogao bi se zaštititi patentom ako takav program može tijekom svojega rada na računalu izazvati veći tehnički učinak koji nadilazi uobičajene fizičke interakcije programa i računala, pod uvjetom da je udovoljeno svim ostalim zakonom propisanim zahtjevima, a osobito zahtjevima koji se odnose na novost i inventivnu razinu. Takvi patentni zahtjevi ne smiju sadržavati popis programa, već bi trebali definirati sve karakteristike koje osiguravaju patentibilnost postupka koji se namjerava izvoditi računalnim programom tijekom njegova rada.

10. Može li se ideja štititi patentom?

Ideja se ne može štititi patentom, a također niti bilo kojim drugim oblikom zaštite intelektualnog vlasništva. Idejom se smatra ono što je još uvijek u glavi inovatora. Tek kada ideja bude razrađena i ostvarena na neki način, može se pokušati štititi ostvarenje te ideje. Dakle, patentom se ne štiti ideja nego konkretno rješenje nekog tehničkog problema za čiju je razradu uložen intelektualni napor.

11. Po kojoj osnovi se ostvaruje pravo na oslobađanje ili umanjenje plaćanja pristojbi i troškova?

Plaćanje pristojbi i troškova postupka obuhvaćeno je:

  1. Uredbom o naknadama za posebne troškove i troškove za pružanje informacijskih usluga Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

U navedenim aktima opisane su kategorije osoba u postupku koje su djelomično ili potpuno oslobođene plaćanja navedenih stavki. Tako će podnositelj prijave patenta koji npr. dostavi dokaz o statusu umirovljenika biti djelomično (75% popusta) naknade troškova.
Osim oslobađanja pojedinih kategorija osoba u postupku, niža cijena podnošenja patentne prijave može se ostvariti i ako je podnositelj i izumitelj jedna te ista osoba, te dodatno ako je prijava osim u pisanom dostavljena i u elektroničkom obliku. Izračun osnovnih troškova prikazan je ovdje.
Primjer:

  • Podnositelj patentne prijave treba platiti 1200 kn naknade troškova.
  • Podnositelj je ujedno i izumitelj pa se iznosi umanjuju za 50%, odnosno 600 kn naknade troškova.
  • Nadalje, prijava je osim u papirnatom obliku i na CD-u pa se naknada troškova umanjuje za dodatnih 50%, odnosno prijavitelj treba platiti 300 kn naknade troškova.
  • Također, prijavitelj je dostavio dokaz o umirovljeničkom statusu, čime se naknada troškova umanjuje se za još 75%, odnosno prijavitelj je dužan uplatiti samo 75 kn naknade troškova.

Ako je podnositelj obuhvaćen određenom kategorijom mora pri podnošenju prijave dostaviti dokaz o navedenom statusu. Poželjno je dostaviti i ispunjen Zahtjev za oslobađanje od plaćanja posebnih troškova postupka. Također se može pogledati letak u kojem su prikazane ispravno popunjene uplatnice za podnošenje prijave patenta.

12. Koje se sve intelektualne tvorevine ne smatraju izumima?

Prema članku 6. stavku 2. Zakona o patentu, ne smatraju se izumima osobito:

  • otkrića, znanstvene teorije i matematičke metode,
  • estetske tvorevine,
  • pravila, upute i metode za izvođenje umnih aktivnosti, igara ili za obavljanje poslova,
  • prikazivanje informacija i
  • računalni programi

Navedeni predmeti ili aktivnosti isključuju se od patentne zaštite samo u onoj mjeri u kojoj bi se prijava patenta odnosila na same predmete ili aktivnosti kao takve. Patentibilni izumi mogu pripadati bilo kojem području tehnike, moraju biti novi, imati inventivnu razinu i industrijsku primjenjivost (u skladu sa člankom 6. stavkom 1. Zakona o patentu).

13. Može li se patentom zaštititi poslovna metoda ili način poslovanja?

Poslovna metoda (engl. bussiness method) ili način poslovanja ne može se zaštititi patentom zato što pripada kategoriji ostvarenje koji se ne smatraju izumima (prema članku 6. stavku 2. točki 3. Zakona o patentu).

14. Može li se patentom zaštititi projekt, manifestacija, kviz, pravila igre, TV emisija ili program podučavanja?

Projekt, manifestacija, kviz, pravila igre ili program podučavanja ne mogu se štititi patentom. Ime ili naziv projekta, manifestacije, kviza, pravila igre ili programa podučavanja mogli bi se zaštititi temeljem Zakona o žigu.

15. Može li se patentom štititi proizvod koji se ne prodaje u Hrvatskoj?

Prije svega, treba razlikovati proizvod kao tržišnu kategoriju, od kategorije proizvoda kao jednog od mogućeg predmeta zaštite patentom. Proizvod kao kategorija patentne zaštite odnosno izum, može se štititi patentom samo ako je njegova tehnička suština nova, inventivna i industrijski primjenjiva. Novost izuma (definirana u članku 10. Zakona o patentu) procjenjuje se na globalnoj razini, pa tako izum neće biti nov ako je njegova tehnička suština razotkrivena prije podnošenja prijave patenta u bilo kojoj državi, na bilo kojem jeziku, u pisanom, izgovorenom obliku ili na internetu. Dobivanje zaštite za neki proizvod ne treba dovoditi u vezu s tržištem države za čiji se teritorij želi patentirati neki proizvod, već je osnovni kriterij je li proizvod čija se zaštita zahtijeva nov i inventivan u odnosu na poznato stanje tehnike na svjetskoj razini. Dakle, bez obzira što se neki proizvod ne prodaje na tržištu Hrvatske, on se neće moći patentirati u Hrvatskoj ako je već negdje u svijetu bio dostupan javnosti na bilo koji način.

16. Kako saznati postoji li nešto slično vlastitom izumu?

Sličnost izuma može se provjeriti pretraživanjem baza patentnih dokumenata. Najčešće se koriste besplatne patentne baze, kao što su registar Zavoda i hr.esp@cenet.com. Osim samostalnog pretraživanja dostupne su i profesionalne usluge pretraživanja patentnih baza podataka, koje se mogu zatražiti u INCENTIV-u.

17. Može li se patentom zaštititi tradicionalni proizvod ili postupak?

U svojoj suštini tradicija znači prenošenje znanja, spoznaja i običaja s generacije na generaciju. Slijedom toga i tradicionalni proizvodi su proizvodi koji su generacijama prisutni i poznati na određenom području ili u određenoj sredini i njihova tehnička suština je najčešće poznata velikom broju ljudi. Ako je tehnička suština izuma bila dostupna javnosti prije podnošenja prijave patenta tada zaštita patentom nije moguća. Određeni tradicionalni proizvodi ili postupci mogu se zaštititi na temelju Zakona o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga.

 
Najčešća pitanja o uporabnom modelu

1. Što je uporabni model?

Uporabni model je oblik zaštite izuma koji se registrira bez provedenog postupka potpunog ispitivanja uvjeta patentibilnost. Postupak registracije uporabnog modela brži je, jeftiniji i prikladniji za jednostavnije izume te za izumitelje pojedince i mala i srednja poduzeća od zaštite patentom.

2. Može li se uporabnim modelom štititi isto što i patentom?

Ne, uporabnim modelom štiti se isključivo izum iz kategorije proizvoda, koji ne smije biti iz područja biotehnologije niti kemijska ili farmaceutska tvar, dok se patentom može zaštititi izum iz bilo kojeg tehničkog područja koji spada u kategoriju proizvoda, postupka, uređaja ili primjene.

3. Kako teče postupak registracije uporabnog modela?

Prijava uporabnog modela identičnog je sadržaja kao i prijava patenta (opis izuma, patentni zahtjevi i sažetak te crteži, ako su potrebni) i na nju se primjenjuju iste odredbe Zakona kao i na prijavu patenta. Za podnošenje prijave uporabnog modela Zavodu je potrebno dostaviti popunjen UM-1 obrazac, dokaz o uplati troškova upravnog postupka i tekst prijave koji je u skladu s člancima od 34. do 38. i 40. Zakona o patentu odnosno člancima od 12. do 16. Pravilnika o patentu. Za pomoć možete pogledati primjer ispravno popunjenog obrasca UM-1, primjer uplatnice troškova postupka, te primjer uredno napisane prijave za jedan izmišljeni izum. Razlika u odnosu na prijavu patenta je u dopuštenom broju patentnih zahtjeva koji je u prijavi uporabnog modela ograničen na 10. Novost, inventivna razina i industrijska primjenjivost ne ispituju se, a prijava uporabnog modela se ne objavljuje, već se objavljuje registrirano pravo.

4. Koliko traje postupak registracije uporabnog modela?

Postupak registracije kratak je jer se prijava ne ispituje niti ne objavljuje, već se po završetku formalnog ispitivanja donosi rješenje o registraciji ili odbijanju prijave uporabnog modela, tako da se cijeli postupak može realizirati unutar nekoliko mjeseci od datuma podnošenja prijave.

5. Može li se ispitati patentibilnost uporabnog modela?

Na zahtjev nositelja uporabnog modela može se izvršiti potpuno ispitivanje uporabnog modela koje će utvrditi je li izum nov, inventivan i industrijski primjenjiv. Taj zahtjev nije moguće podnijeti kasnije od isteka sedme godine trajanja uporabnog modela i on se ne može povući. Ako ispitivanje pokaže da izum nije nov, inventivan niti industrijski primjenjiv, uporabni model bit će poništen po službenoj dužnosti. Ako se utvrdi da ispunjava potrebne uvjete, uporabni model bit će pretvoren u patent i kao takav upisan u registar patenata.

6. Može li se prijava uporabnog modela pretvoriti u prijavu patenta i obratno?

Podnositelj prijave uporabnog modela može zatražiti njezinu pretvorbu u prijavu patenta sve do donošenja rješenja o odbijanju odnosno registraciji uporabnog modela.
Isto tako, najkasnije do isteka 6 mjeseci od datuma objave izvještaja o pretraživanju stanja tehnike u službenom glasilu Zavoda, podnositelj prijave patenta može zatražiti njezinu pretvorbu u prijavu uporabnog modela. Pri tome, pretvorene prijave zadržavaju prvobitni datum njihova podnošenja.

7. Koliko traje uporabni model?

Uporabni model traje 10 godina počevši od datuma podnošenja prijave uporabnog modela, za razliku od patentne zaštite koja traje 20 godina.

 
Najčešća pitanja o međunarodnoj prijavi patenta (PCT)

1. Tko može biti podnositelj međunarodne prijave?

Podnositelj međunarodne prijave može biti fizička osoba koja ima u Republici Hrvatskoj (u nastavku RH) stalno prebivalište ili je državljanin RH, ali i pravna osoba, koja ima sjedište na teritoriju RH. Ako postoje dva ili više podnositelja, barem jedan od njih mora imati prebivalište/sjedište na teritoriju RH ili biti državljanin RH.

2. Gdje podnijeti PCT prijavu?

PCT prijava se može podnijeti prijamnom uredu:

  • DZIV - PCT/RO, Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb, ili
  • WIPO, The International Bureau - PCT/RO, 34, Chemin des Colombettes, 1211 Geneva 20, Switzerland.

 

3. Što treba sadržavati međunarodna prijava (PCT prijava)?

Međunarodna prijava se podnosi na engleskom ili hrvatskom jeziku u jednom primjerku i sadrži: Zahtjev ("Request" - obrazac PCT/RO/101) za podnošenje međunarodne prijave, opis izuma, patentne zahtjeve, sažetak i crteže (ako ih prijava ima). Ako je međunarodna prijava podnesena na hrvatskom jeziku, podnositelj mora Prijamnom uredu dostaviti prijevod međunarodne prijave na engleski jezik u roku od mjesec dana od međunarodnog datuma podnošenja.

4. Kako se podnosi zahtjev za međunarodno prethodno ispitivanje?

Zahtjev za međunarodno prethodno ispitivanje ("Demand" - obrazac PCT/IPEA/401) se podnosi zasebno od međunarodne prijave. Manipulativna pristojba i pristojba za međunarodno prethodno ispitivanje plaća se neposredno na jedan od bankovnih računa Europskog patentnog ureda korištenjem obrasca EPOForm1010. Zahtjev za prethodno ispitivanje - obrazac PCT/IPEA/401 - podnosi se direktno Europskom patentnom uredu, a može se podnijeti i Prijamnom uredu DZIV-a.

Obrazac PCT/IPEA/401 podnosi se na slijedeću adresu:

The European Patent Office  
D-80298 Munich

5. Kako se podnosi PCT prijava u elektroničkom obliku korištenjem ePCT-a?

Od 1. ožujka 2018. g. Prijamnom uredu Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo može se podnijeti međunarodna prijava (obrazac PCT/RO/101) patenta u elektroničkom obliku korištenjem ePCT-a. Potrebno je:

  • Ispuniti obrazac za prijavu neposredno na vašem računalu;
  • Priložiti opis izuma, patentne zahtjeve, sažetak i crteže ako ih prijava sadrži u PDF ili XML formatu;
  • Potpisati se i podnijeti svoju prijavu u elektronskom obliku

Telefonska podrška dostupna je na +41 22 338 9523.

PCT e-služba za pomoć dostupna je od ponedjeljka do petka, od 9:00h do 18:00h po srednjoeuropskom vremenu. Uvijek se nastoji odgovoriti na pitanja u roku od jednog radnog dana. Molimo vas da primite na znanje da je služba za pomoć zatvorena subotom i nedjeljom, kao i neradnim danima u WIPO-u koji su dostupni ovdje.

6. Kome se mogu obratiti za dodatna pitanja u vezi međunarodne PCT prijave?

Za razna pitanja i pomoć u vezi PCT postupka možete se obratiti na Informacijski centar za intelektualno vlasništvo - INCENTIV:

telefon: 01/ 6109 825
faks: 01/ 6112 017
El. pošta: info@dziv.hr

 

Ispiši stranicu