- 1. Koje državno tijelo je nadležno za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla/izvornosti određenih proizvoda
-
Ministarstvo poljoprivrede nadležno je za nacionalnu fazu postupka za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, vina i jakih alkoholnih pića, dok je Državni zavod za intelektualno vlasništvo nadležan za nacionalnu fazu postupka zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode.
- 2. Koja je razlika između oznake zemljopisnog podrijetla/izvornosti i žiga?
- Žig je znak kojeg koristi određeni poduzetnik za razlikovanje svojih proizvoda i usluga od proizvoda i usluga drugih poduzetnika. Žig daje vlasniku pravo isključiti druge od korištenja zaštićenog znaka. Oznaka zemljopisnog podrijetla daje informaciju potrošaču da proizvod ima određenu kvalitetu, ugled ili karakteristike koje se pripisuju upravo tom području proizvodnje. Oznaka zemljopisnog podrijetla ne daje pravo vlasništva nad zaštićenim nazivom, nego se radi o kolektivnom pravu koje mogu ostvarivati svi proizvođači na definiranom zemljopisnom području, pod uvjetom da su proizvodi u skladu sa specifikacijom proizvoda.
- 3. Što je “generički” naziv i može li se registrirati kao oznaka zemljopisnog podrijetla?
- Ako se zemljopisni pojam koristi kao uobičajeni naziv proizvoda ili uobičajeni naziv koji opisuje vrstu ili svojstva proizvoda, a ne kao naznaka mjesta podrijetla tog proizvoda, takav pojam ne može se štititi odnosno registrirati kao oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznaka izvornosti. Na primjer, izraz kolonjska voda u današnje vrijeme označava određenu vrstu parfimirane toaletne vode, bez obzira je li proizveden u njemačkom gradu Kölnu.
- 4. Tko može podnijeti zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode?
-
Zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla u pravilu podnosi skupina proizvođača. U iznimnim slučajevima zahtjev može podnijeti jedan proizvođač ili lokalno ili regionalno tijelo ili privatni subjekt pod određenim uvjetima.
Čak i u slučajevima kada je zahtjev podnio samo jedan proizvođač, oznaka zemljopisnog podrijetla i dalje je javno kolektivno pravo koje mogu ostvarivati svi proizvođači na definiranom zemljopisnom području koji proizvod proizvode u skladu sa specifikacijom proizvoda.
- 5. Pod kojim uvjetima zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode može podnijeti jedan proizvođač?
- Iznimno, jedan proizvođač može podnijeti zahtjev ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
- Jedini je proizvođač na određenom zemljopisnom području koji je spreman podnijeti zahtjev za registraciju naziva kao zemljopisne oznake; i
- Zemljopisno područje definirano je bez pozivanja na granice privatnog vlasništva (tj. vlastitog zemljišta ili radionice) i ima karakteristike koje se znatno razlikuju od karakteristika susjednih područja ili se karakteristike proizvoda razlikuju od karakteristika proizvoda proizvedenih u susjednim područjima.
- 6. Pod kojim uvjetima zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode može podnijeti lokalno ili regionalno tijelo ili privatni subjekt?
-
Iznimno, lokalno ili regionalno tijelo ili privatni subjekti koje je imenovala država mogu biti podnositelj zahtjeva za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla. Međutim, takva se okolnost mora propisno obrazložiti.
U razlozima za imenovanje podnositelj mora jasno navesti i obrazložiti zašto skupina proizvođača u takvim slučajevima nije mogla podnijeti zahtjev te se pozvati na odgovarajući nacionalni propis ili upravnu odluku.
- 7. Koji se nazivi mogu zaštititi kao oznake zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode?
-
Postoje dvije kategorije naziva koji mogu dobiti zaštitu kao OZP:
- nazivi zemljopisnog područja gdje se proizvod proizvodi, ili
- nazivi koji se koriste u trgovini ili svakodnevnom govoru za opisivanje ili označavanje određenog proizvoda na relevantnom zemljopisnom području (primjer takvog naziva bila bi ZOZP Lumblija).
- 8. Je li dopušteno zaštititi više naziva za proizvod koji ima dva ili više naziva?
-
Da, mogu se navesti alternativni nazivi, odvojeni razmakom, kosom crtom i još jednim razmakom:
- Naziv[razmak]/[razmak]Alternativni naziv
- 9. Naziv se odnosi na nekoliko proizvoda. Kako opisati proizvod?
-
Ako naziv označava nekoliko različitih proizvoda odnosno različitih kategorija proizvoda, tada se sukladnost sa zahtjevima za registraciju dokazuje zasebno za svaki takav proizvod.
Ako naziv nije u potpunosti primjenjiv na sve proizvode, preporučuje se razdvajanje zahtjeva i podnošenje zahtjeva za zaštitu dvije (ili više) odvojene oznake zemljopisnog podrijetla.
Zavod će provjeriti može li se naziv za koji se traži zaštita koristiti u odnosu na sve proizvode obuhvaćene zahtjevom.
- 10. Moraju li sirovine potjecati iz definiranog zemljopisnog područja?
-
Ne, sirovine mogu potjecati s bilo kojeg mjesta. U slučaju da proizvođači žele uvesti zemljopisna ograničenja za nabavu sirovina, ograničenja moraju biti opravdana u odnosu na poveznicu. Za više informacija pogledajte pitanje 9. Što je poveznica između zemljopisnog područja i određene kvalitete, ugleda ili drugog obilježja proizvoda?
- 11. Što su faze proizvodnje i moraju li se sve faze proizvodnje odvijati na definiranom zemljopisnom području?
-
Najmanje jedna faza proizvodnje proizvoda mora se odvijati na definiranom zemljopisnom području.
Faza proizvodnje znači svaki korak u proizvodnji, uključujući izradu, preradu, dobivanje, vađenje, rezanje ili pripremu, do točke u kojoj je proizvod u obliku u kojem se može staviti na tržište.
Pakiranje i skladištenje gotovog proizvoda u komercijalne svrhe nisu dio faza proizvodnje.
- 12. Što je poveznica između zemljopisnog područja i određene kvalitete, ugleda ili drugog obilježja proizvoda?
-
Opis poveznice između određene kvalitete, ugleda ili drugih obilježja proizvoda i njegova zemljopisnog podrijetla temeljno je opravdanje za zaštitu naziva kao oznake zemljopisnog podrijetla.
Temelj povezanosti može biti kvaliteta, ugled ili druge karakteristike, pojedinačno, ili kombinacija navedenih temelja, pri čemu se svaki od navedenih temelja mora obrazložiti i potkrijepiti dokazima.
Kada se oznaka zemljopisnog podrijetla temelji na kvaliteti ili drugim karakteristikama, opis treba biti usmjeren na ljudske čimbenike i, prema potrebi, na prirodne čimbenike.
Ljudski čimbenici su specifične i posebne vještine (znanje i iskustvo) lokalnih proizvođača prisutne na zemljopisnom području koje utječu na posebnost proizvoda ili je stvaraju. Nasuprot tome, uobičajene proizvodne vještine ili metode koje su zajedničke i drugim proizvodima iste vrste koji nisu obuhvaćeni oznakom zemljopisnog podrijetla nisu dovoljne za uspješno uspostavljanje veze proizvoda sa zemljopisnim područjem.
Prirodni čimbenici su obilježja zemljopisnog područja (npr. tlo, reljef, količina oborina, izloženost, nadmorska visina i klimatski uvjeti) koja imaju izravan utjecaj na posebnost proizvoda.
Kod ugleda, potrebno je pružiti informacije o obilježjima zemljopisnih čimbenika (ljudskih ili prirodnih, ili njihove kombinacije) koji su relevantni za postojeći ugled. Uz povijesne podatke o ugledu i posebnosti proizvoda, treba dostaviti i podatke koji potvrđuju njegov aktualni ugled. Novinski članci, referentna literatura, nagrade, posebna priznanja u stručnim publikacijama, kao i mrežne publikacije itd., koji prikazuju naziv, mogu biti najbolji način za ilustriranje povezanosti i dokazivanje da je ugled proizvoda povezan s nazivom i da se pripisuje zemljopisnom području.
Dodatno za informaciju o utvrđivanju uzročne veze između proizvoda i zemljopisnog područja upućujemo na:
https://euipo.europa.eu/tunnel-web/secure/webdav/guest/document_library/observatory/documents/reports/2026_GIPortal_Forms/03-Building-the-causal-link-with-the-geographical-area_en.pdf