4.2.2.2 Posebne kategorije znakova
Boje
Pri ispitivanju znakova koji se sastoje od boja, ispitivač će u obzir uzeti činjenicu da potrošač nije navikao boje doživljavati kao žig te da znakovi koji se sastoje od boje kao takve (boje per se) ili kombinacije boja zahtijevaju viši stupanj razlikovnosti za registraciju.
Znak koji se sastoji od jedne boje (boja kao takva ili boja per se)
Zavod će odbiti znak koji se sastoji od boje na temelju nerazlikovnosti, osim iznimno. Iznimnim slučajevima Zavod će smatrati posebne i neuobičajene nijanse boja za označavanje određenih proizvoda ili usluga koje nije uobičajeno označavati bojama (prema presudi ECJ-a 'Libertel', C-104/01).
Kombinacije boja
Ispitivač će razlikovni karakter znakova koji se sastoje od kombinacije dvije boje procijeniti za svaki pojedini slučaj u odnosu na proizvode i/ili usluge za koje se traži zaštita žigom.
Pri ispitivanju znaka koji se sastoji od kombinacije boja ispitivač će utvrditi udovoljava li grafički prikaz navedenim zahtjevima (vidjeti točku 4.2.1).
Ukoliko se radi o kombinaciji dvije boje od kojih je jedna uobičajena u odnosu na određeni proizvod i/ili uslugu, ispitivač će razlikovni karakter znaka procijeniti na temelju dodatne boje, te će se najčešće primijeniti temelj odbijanja kao kod jedne boje. Npr. bijela boja je prirodna i uobičajena boja tableta za strojno pranje suđa, pri čemu se dodavanjem sloja neke druge boje ne stječe dostatni razlikovni karakter.
Primjer:
Zavod će svaki znak kojim se traži zaštita boje ili kombinacije boja ispitati u skladu s pažljivom analizom proizvoda i usluga za koje se traži zaštita žigom, kao i situacije na tržištu. Znak će biti odbijen ako koja boja:
• predstavlja samo dekorativni element proizvoda ili je u skladu s zahtjevima potrošača (npr. boje za automobile ili odjeću);
• označava samu prirodu proizvoda (npr. plava boja za tintu);
• opisna ili tehnički funkcionalna (npr. boje za električne žice);
• ako je boja iz kombinacije boja uobičajena ili generička u odnosu na proizvode i usluge (npr. crvena za aparate za gašenje požara, žuta za poštanske usluge);
• označava određene karakteristike proizvoda kao što je okus (npr. žuta za okus limuna, zelena za okus jabuke);
• kombinacija boja će biti odbijena ako se može dokazati postojanje takve kombinacije na tržištu, posebno ako je koristi nekoliko poduzetnika (npr. ako možemo dokazati da kombinaciju crvene i žute boje koriste razni poduzetnici na pakiranjima za sokove).
Primjeri:
Kao što je navedeno, boja 'per se' nema minimalni razlikovni karakter, osim u iznimnim slučajevima. Slijedom navedenog Zavod je odbio crvenu boju u odnosu na sve proizvode i usluge.
Isto tako znak koji se sastoji od kombinacije dvije boje, zelene i oker u odnosu na med, Zavod je odbio na temelju nerazlikovnosti. Naime, obje boje iz kombinacije opisne su u odnosu na navedeni proizvod. Zelena boja uobičajena je za označavanje ekološke proizvodnje, dok je oker uobičajena za prikaz meda.
Trodimenzionalni oblici
Pri ispitivanju znakova koji se sastoje od trodimenzionalnih oblika, ispitivač će utvrditi za svaki pojedini slučaj da li takav znak može imati funkciju žiga, uzevši u obzir da ovakvi znakovi zahtijevaju veći stupanj razlikovnosti, jer je utvrđeno da potrošači nisu navikli percipirati oblike proizvoda kao žig (prema presudi ECJ-a u spojenim predmetima 'Procter&Gamble', C-468-472 01 P).
Trodimenzionalne oblike možemo svrstati u tri kategorije:
• oblici koji nisu povezani sa samim proizvodima/uslugama
• oblici koji predstavljaju oblik proizvoda
• oblici koji predstavljaju pakiranje ili spremnike (containers)
Oblici koji nisu povezani sa samim proizvodima i/ili uslugama imaju razlikovni karakter (npr. znak na Mercedesu)
Kod ispitivanja oblika koji predstavljaju oblik proizvoda ispitivač mora uzeti u obzir gore navedene upute te u skladu s time pristupiti utvrđivanju razlikovnosti prijavljenog znaka.
Ispitivač će prvo utvrditi da li postoji apsolutni razlog iz članka 5. st. 1. t. 5 Zakona, s obzirom da se radi o apsolutnom razlogu za odbijanje kod kojeg je isključena mogućnost dokazivanja stečene razlikovnosti.
Prema navedenom članku, potrebno je utvrditi da li se znak isključivo sastoji od:
• oblika koji proizlazi iz same prirode proizvoda
• oblika koji je potreban za postizanje nekog tehničkog rezultata
• ili oblika koji proizvodu daje bitnu vrijednost.
Oblik koji proizlazi iz prirode proizvoda
Pri ispitivanju da li oblik proizlazi iz vrste proizvoda, ispitivač ispituje da li se radi o prirodnom obliku proizvoda ili drugom karakterističnom obliku za neku vrstu proizvoda. Npr. Zavod će odbiti oblik limuna u odnosu na voće, oblik lopte u odnosu na loptu. Radi se o prirodnom obliku proizvoda, pa stoga sok, deterdžent i slično, kao tekućine nemaju prirodni oblik. Oblici njihovih pakiranja (vidjeti u daljnjem tekstu) mogu biti jedino nerazlikovni.
Oblik koji je potreban za postizanje nekog tehničkog rezultata
Za primjenu ovog razloga odbijanja, nije potrebno utvrditi da li se jednak tehnički rezultat može postići i na drugačiji način (prema presudi ECJ-a, 'Philips', C-299/99). Ispitivač mora utvrditi da se bitni (glavni i nužni) dijelovi oblika mogu pripisati isključivo funkcionalnosti i tehničkom rezultatu. Ukoliko se utvrdi navedeno, čak i uz postojanje dodatnih proizvoljnih elemenata koristit će se ovaj razlog kao temelj odbijanja, pri čemu se to ne odnosi na dodavanje elemenata koji su razlikovni sami po sebi.
Oblik koji proizvodu daje bitnu vrijednost
Pri utvrđivanju ovog razloga, ispitivač mora utvrditi da li se radi o oblicima koji imaju isključivo estetsku funkciju, bez ikakvog utjecaja na komercijalnu vrijednost proizvoda. Navedeno će ispitivač procijeniti usporedbom s oblicima konkurentnih proizvoda (prema presudi ECJ-a, 'Philips', C-299/99, vidi iznad).
Osim ispitivanja po gore navedenom apsolutnom razlogu, ispitivač mora utvrditi razlikovni karakter samog trodimenzionalnog oblika. Kao što je već spomenuto (prema gore citiranim presudama), ispitivač će u obzir uzeti da je razlikovni karakter ovakvog znaka teže utvrditi jer je doživljaj relevantne javnosti drugačiji nego u odnosu na verbalni ili figurativni znak (prema presudi suda ECJ-a 'Maglite', C-136/02).
Nastavno na gore navedeno, pri procjeni razlikovnosti Zavod će smatrati da oblik nema minimalni razlikovni karakter ako se sastoji od osnovnog geometrijskog oblika ili kombinacije osnovnih geometrijskih oblika (npr. osnovni geometrijski oblik kod tableta za strojno pranje). Isto tako Zavod će odbiti jednostavne i banalne oblike na temelju nerazlikovnosti.
Prema presudi ECJ-a, 'Maglite', C-136/02 (vidi gore), utvrđeno je da što je veća sličnost oblika koji se ispituje u odnosu na sami oblik proizvoda, veća je vjerojatnost da nije razlikovan. Dakle, ispitivač mora utvrditi da li oblik odstupa od oblika kojeg potrošač očekuje. Osim toga, oblik mora značajno odstupati od normi ili običaja sektora. Ukoliko oblik predstavlja samo varijantu uobičajenog oblika ili varijantu raznih oblika koji postoje, čak i uz izrazitu različitost dizajna, Zavod će znak odbiti.
Dakle, ispitivač mora procijeniti da li je oblik toliko materijalno različit od osnovnog, uobičajenog ili očekivanog oblika da može omogućiti potrošaču da identificira proizvod samo po obliku i ponovi kupnju nakon prethodnog pozitivnog iskustva.
U slučaju da se utvrdi postojanje nekog od razloga iz članka 5. st. 1. t. 5. Zakona ili nerazlikovni karakter, ispitivač mora utvrditi da li ovakav oblik sadrži vidljivi element koji je razlikovan sam po sebi (verbalni ili figurativni). U ovom slučaju oblik postiže dostatan razlikovni karakter te će Zavod registrirati ovakav znak.
Pri ispitivanju razlikovnosti pakiranja/spremnika ispitivač također mora utvrditi da li je trodimenzionalni znak koji predstavlja pakiranje/spremnike materijalno različit od kombinacije osnovnih i uobičajenih elemenata te da li je neobičan (upadljiv). Osim navedenoga, ispitivač će u obzir uzeti funkcionalni karakter elemenata.
Procjenu razlikovnosti ispitivač provodi u odnosu na određeno tržište. Ispitivač će u obzir uzeti činjenicu da je npr. na tržištu parfema uobičajeno razlikovanje proizvoda upravo po bočicama parfema, dok je kod sredstva za čišćenje percepcija pakiranja kao žiga puno teža. Pri ocjeni razlikovnosti, vezano za proizvode upakirane u ambalažu, ispitivač će u obzir uzeti i trenutak kupnje proizvoda.
Kao i kod oblika proizvoda, u slučaju postojanja vidljivog elementa koji je razlikovan sam po sebi, znak koji se sastoji od prikaza standardnog pakiranja Zavod će smatrati razlikovnim.
Ukoliko je sporno radi li se o obliku proizvoda ili pakiranju Zavod će znak odbiti na temelju nerazlikovnosti, a ne na temelju ovog apsolutnog razloga.
Primjeri:
Prikazana dva znaka – boce, standardne su vrste spremnika. Kao što je napomenuto, pri ispitivanju je u obzir uzeta činjenica da će potrošači kod proizvoda za čišćenje teže doživjeti spremnik kao žig. Primjenom zelene i crvene (u oba slučaja) boje kao jedinog razlikovnog elementa nije postignut dostatni razlikovni karakter te je Zavod odbio ove znakove. Ispitivač je uzeo u obzir da je boja uobičajena na ambalaži, a dodatno je i opisna (npr. zelena kao ekološka, od jabuke itd).
Iako je u segmentu tržišta za parfeme uobičajeno prepoznavanje proizvoda po obliku bočice, ovakav jednostavan oblik nije dostatno razlikovan (odbijeno pri EUIPO-u).
Prikazani oblik boce uobičajen je na tržištu za alkoholna i bezalkoholna pića te ovakav oblik nije razlikovan. Razlikovnost znaka može se postići dodavanjem elementa koji je razlikovan sam po sebi, npr. ukoliko bi ovakva boca sadržavala razlikovnu etiketu smatralo bi se da oblik ima dostatan razlikovni karakter.
Ovakav oblik sa stiliziranim izbočenim kružnim oblikom na gornjem dijelu boce, koji nema funkcionalni karakter, u odnosu na proizvode iz razreda 3 (preparati za bijeljenje, proizvodi za čišćenje itd.) nije uobičajen, odnosno navedeni oblik mu daje dostatan razlikovni karakter.