Dio prvi TEMELJNE ODREDBE
Područje primjene

Članak 1.
Ovaj se Zakon primjenjuje na individualne, zajedničke i jamstvene žigove koji su predmet registracije ili prijave za registraciju žiga podnesene Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Zavod), ili su predmet međunarodne registracije koja vrijedi u Republici Hrvatskoj.
Znakovi koji se mogu zaštititi kao žig

Članak 2.
Kao žig može se zaštititi svaki znak koji se može grafički prikazati, osobito riječi, uključujući osobna imena, crteže, slova, brojke, oblike proizvoda ili njihova pakiranja, trodimenzijske oblike, boje, kao i kombinacije svih naprijed navedenih znakova, pod uvjetom da su prikladni za razlikovanje proizvoda ili usluga jednoga poduzetnika od proizvoda ili usluga drugoga poduzetnika.
Osobe koje mogu biti nositelji žiga

Članak 3.
(1) Nositelj registriranoga žiga ili podnositelj prijave za registraciju žiga može biti fizička ili pravna osoba.
(2) Strane pravne i fizičke osobe koje nemaju sjedište, odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište na teritoriju Republike Hrvatske uživaju prema ovom Zakonu jednaka prava kao osobe koje imaju prebivalište ili stvarno i djelatno industrijsko ili trgovačko sjedište u Republici Hrvatskoj, ako to proizlazi iz međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku ili iz primjene načela uzajamnosti.

Stjecanje žiga
Članak 4.
(1) Žig se u Republici Hrvatskoj stječe registracijom.
(2) Za potrebe ovoga Zakona, pojam »registracija« znači upis žiga u registar žigova koji vodi Zavod.

Apsolutni razlozi za odbijanje
Članak 5. (30/09)
(1) Neće se registrirati:
1. znakovi koji se ne mogu zaštititi kao žig u skladu s uvjetima iz članka 2. ovoga Zakona,
2. znakovi koji nemaju nikakav razlikovni karakter u odnosu na proizvode ili usluge za koje je zatražena registracija,
3. znakovi koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji u trgovini mogu služiti za označavanje vrste, kakvoće, količine, namjene, vrijednosti, zemljopisnoga podrijetla ili vremena proizvodnje proizvoda ili pružanja usluge, ili za označavanje drugih karakteristika proizvoda,
4. znakovi koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji su postali uobičajeni u svakodnevnom govoru ili u dobroj vjeri i ustaljenoj trgovačkoj praksi,
5. znakovi koji se sastoje isključivo od oblika koji proizlazi iz same vrste proizvoda, ili oblika proizvoda potrebnoga za postizanje nekoga tehničkog rezultata, ili oblika koji proizvodima daje bitnu vrijednost,
6. znakovi koji su protivni javnom interesu ili prihvaćenim moralnim načelima,
7. znakovi koji mogu javnost dovesti u zabludu, primjerice u odnosu na vrstu, kakvoću ili zemljopisno podrijetlo proizvoda ili usluga,
8. znakovi koji nemaju odobrenje nadležnih tijela i koji moraju biti odbijeni prema članku 6.ter. Pariške konvencije za zaštitu industrijskoga vlasništva (u daljnjem tekstu »Pariška konvencija«),
9. znakovi za vina koji sadržavaju ili se sastoje od zemljopisnih oznaka koje služe za označavanje vina i znakovi za jaka alkoholna pića koji sadržavaju ili se sastoje od zemljopisnih oznaka koje služe za označavanje jakih alkoholnih pića, u odnosu na vina ili jaka alkoholna pića koja nisu toga zemljopisnog podrijetla,
10. znakovi koji sadržavaju naziv ili kraticu, državni grb, amblem, zastavu ili drugi službeni znak Republike Hrvatske ili nekoga njezina dijela te njihovo oponašanje, osim uz odobrenje nadležnoga tijela Republike Hrvatske.
11. znakovi koji sadržavaju ili se sastoje od oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla koji vrijede na teritoriju Republike Hrvatske, ako je zahtjev za registraciju žiga podnesen nakon datuma podnošenja zahtjeva za registraciju oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, u opsegu koji je predviđen propisima na temelju kojih su te oznake registrirane i koji se odnose na istu vrstu proizvoda i usluga.
(2) Znakovima navedenim u stavku 1. točki 2., 3. i 4. ovoga članka neće biti odbijena registracija ako podnositelj prijave za registraciju žiga dokaže da je znak prije dana podnošenja prijave i slijedom njegove uporabe stekao razlikovni karakter u odnosu na proizvode ili usluge za koje je zatražena registracija.

Relativni razlozi za odbijanje
Članak 6. (30/09)
(1) Na temelju podnesenoga prigovora neće se registrirati ni znak:
1. ako je istovjetan s ranijim žigom registriranim za istovjetne proizvode ili usluge,
2. ako zbog njegove istovjetnosti ili sličnosti s ranijim žigom i istovjetnosti ili sličnosti proizvoda ili usluga postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu, što uključuje vjerojatnost dovođe­nja u svezu s ranijim žigom.
(2) Za potrebe ovoga Zakona pod pojmom »raniji žig« razumijevaju se:
1. žigovi registrirani u Republici Hrvatskoj koji uživaju ranije pravo prvenstva iz članka 17., 18. i 19. ovoga Zakona,
2. žigovi registrirani na temelju međunarodnih sporazuma koji vrijede u Republici Hrvatskoj i koji uživaju ranije pravo prvenstva iz članka 17., 18. i 19. ovoga Zakona,
3. prijave za registraciju žigova iz točke 1. ovoga stavka, pod uvjetom da žigovi budu registrirani,
4. žigovi koji su na dan prijave za registraciju žiga ili, ako je zatraženo pravo prvenstva, na datum prava prvenstva zatraženog u prijavi, dobro poznati u Republici Hrvatskoj u smislu u kojemu se riječi »dobro poznat« rabe u članku 6.bis. Pariške konvencije.
(3) Na temelju podnesenoga prigovora nositelja ranijega žiga neće se registrirati ni znak ako je istovjetan s ranijim žigom ili sličan ranijem žigu, a zatražena je registracija za proizvode ili usluge koji nisu slični onima za koje je registriran raniji žig kada raniji žig ima ugled u Republici Hrvatskoj i kada bi uporaba kasnijega žiga bez opravdanoga razloga nepošteno iskoristila razlikovni karakter ili ugled ranijega žiga ili im naštetila.
(4) Na temelju podnesenoga prigovora znak neće biti registriran ako bi njegova uporaba vrijeđala neko od sljedećih ranijih prava:
1. pravo na osobno ime,
2. pravo na osobnu sliku,
3. autorsko pravo,
4. prava industrijskoga vlasništva.
(5) Za potrebe ovoga Zakona pod pojmom »ranije pravo« razumijevaju se prava stečena na datum koji je raniji od datuma prijave za registraciju žiga ili, ako je zatraženo pravo prvenstva, od datuma prava prvenstva zatraženog u prijavi.
(6) Na temelju podnesenoga prigovora znak neće biti registriran ako bi njegova uporaba vrijeđala pravo osobe koja je u vrijeme podnošenja prijave za registraciju žiga imala tvrtku, pod uvjetom da je ta tvrtka ili bitni dio tvrtke istovjetan s prijavljenim znakom ili sličan prijavljenom znaku i pod uvjetom da su istovjetni ili slični proizvodi ili usluge predmet djelatnosti te tvrtke, osim ako je podnositelj prijave u trenutku prijave imao istovjetnu ili sličnu tvrtku.
(7) Na temelju podnesenoga prigovora znak neće biti registriran ako je istovjetan s ranijim žigom ili sličan ranijem žigu koji je bio registriran za istovjetne ili slične proizvode ili usluge, a iz kojega proizlazi pravo koje je isteklo zbog neproduženja registracije žiga u razdoblju od najviše dvije godine od datuma isteka vrijednosti žiga, osim ako je nositelj ranijega žiga dao svoju suglasnost za registraciju kasnijega žiga ili nije rabio svoj žig.
(8) Na temelju podnesenog prigovora, osim ako trgovački zastupnik ili predstavnik opravda svoj postupak, znak neće biti registriran na ime trgovačkog zastupnika ili predstavnika nositelja žiga bez njegova odobrenja.

Prava koja proizlaze iz žiga
Članak 7.
(1) Registrirani žig nositelju daje isključiva prava koja proizlaze iz toga žiga.
(2) Nositelj žiga ima pravo spriječiti sve treće strane da bez njegova odobrenja u trgovačkom prometu rabe:
1. svaki znak koji je istovjetan s njegovim žigom u odnosu na proizvode ili usluge koje su istovjetne s onima za koje je žig registriran,
2. svaki znak kad, zbog istovjetnosti s njegovim žigom ili sličnosti njegovu žigu i istovjetnosti ili sličnosti proizvodima ili uslugama obuhvaćenima tim žigom i tim znakom, postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu, što uključuje vjerojatnost dovođenja u svezu toga znaka i žiga,
3. svaki znak koji je istovjetan s njegovim žigom ili sličan njegovu žigu u odnosu na proizvode ili usluge koji nisu slični onima za koje je žig registriran, kad taj žig ima ugled u Republici Hrvatskoj i kad uporaba toga znaka bez opravdanoga razloga nepošteno iskorištava razlikovni karakter ili ugled žiga ili im šteti.
(3) U smislu stavka 2. ovoga članka nositelj žiga može zabraniti i sljedeće:
1. isticanje znaka na proizvodima ili njihovim pakiranjima,
2. nuđenje proizvoda, ili njihovo stavljanje na tržište ili skladištenje u te svrhe pod tim znakom, ili nuđenje ili pružanje usluga pod tim znakom,
3. uvoz ili izvoz proizvoda obilježenih tim znakom,
4. uporabu znaka na poslovnim dokumentima i u reklamira­nju.
(4) Prava koja proizlaze iz žiga imaju učinak prema trećim stranama od datuma objave registracije žiga.

Navođenje žiga u rječnicima
Članak 8.
Ako navođenje žiga u rječniku, enciklopediji ili sličnim publikacijama, uključujući i one u elektroničkom obliku, ostavlja dojam da je taj žig generički naziv za proizvode ili usluge za koje je registriran, na zahtjev nositelja žiga izdavač mora osigurati, najkasnije u sljedećem izdanju određene publikacije, da navođenje žiga bude popraćeno napomenom da je žig registriran.
Zabrana uporabe žiga registriranoga na ime trgovačkoga zastupnika ili predstavnika

Članak 9.
Kad je žig registriran na ime trgovačkoga zastupnika ili pred­stavnika nositelja žiga bez odobrenja nositelja žiga, nositelj ima pravo zabraniti uporabu toga žiga od strane zastupnika ili predstavnika.

Ograničenje učinka žiga
Članak 10.
(1) Žig ne daje nositelju pravo zabraniti trećoj strani uporabu u trgovačkom prometu: njezina imena ili adrese, podataka koji se odnose na vrstu, kakvoću, količinu, namjenu, vrijednost, zemljopisno podrijetlo, vrijeme proizvodnje proizvoda ili pružanja usluge, ili podataka koji se odnose na druge karakteristike proizvoda ili usluga.
(2) Žig ne daje nositelju pravo zabraniti trećoj strani uporabu žiga u trgovačkom prometu kad je tim žigom potrebno naznačiti namjenu proizvoda ili usluge, posebno ako je riječ o priboru ili rezervnim dijelovima, pod uvjetom da se taj znak rabi u skladu s ustaljenom i poštenom praksom u industrijskoj ili trgovačkoj djelatnosti i poštenim tržišnim natjecanjem.
(3) Žig ne daje nositelju žiga pravo zabraniti trećoj strani da u trgovačkom prometu rabi ranije pravo koje se odnosi samo na određeni lokalitet, ako je to pravo priznato prema pravnim propisima Republike Hrvatske i u granicama područja na kojemu je priznato.

Iscrpljenje prava
Članak 11.
(1) Stavljanjem u promet od strane nositelja žiga ili uz njegovu izričitu suglasnost, na području Republike Hrvatske, odnosno nakon stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije na području neke od država Europske unije odnosno država koje su stranke ugovornice Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru, proizvoda koji je obilježen tim žigom, iscrpljuju se za područje Republike Hrvatske isključiva prava koja proizlaze iz žiga u odnosu na taj proizvod, osim ako postoje opravdani razlozi na temelju kojih nositelj žiga pridržava isključiva prava koja proizlaze iz žiga.
(2) Opravdani razlozi da se nositelj žiga usprotivi daljnjoj komercijalizaciji proizvoda postoje osobito onda kada je stanje proizvoda promijenjeno ili pogoršano nakon što je proizvod stavljen u promet.

Ograničenje prava kao posljedica toleriranja
Članak 12.
(1) Kad nositelj ranijega žiga u neprekinutom razdoblju od pet godina svjesno trpi uporabu kasnijega žiga, nema više pravo na temelju ranijega žiga podnijeti zahtjev za proglašavanje kasnijega žiga ništavim ili se usprotiviti uporabi kasnijega žiga u odnosu na proizvode ili usluge za koje se rabi kasniji žig, osim ako je prijava za registraciju kasnijega žiga podnesena u zloj vjeri.
(2) Stavak 1. ovoga članka primjenjuje se i na nositelje ranijih prava iz članka 6. stavka 4. ili stavka 6. ovoga Zakona.
(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, nositelj kasnije registriranoga žiga nema pravo usprotiviti se uporabi ranijega prava iako se nositelj ranijega prava na to pravo više ne može pozvati protiv kasnijega žiga.

Dio treći   UPORABA ŽIGA
Uporaba žiga
Članak 13.
(1) Nositelj žiga ima pravo rabiti svoj žig u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran.
(2) Uporabom žiga u smislu stavka 1. ovoga članka smatrat će se i sljedeće:
1. uporaba žiga u obliku koji se razlikuje u elementima koji ne mijenjaju razlikovni karakter žiga u odnosu na oblik u kojem je registriran,
2. obilježavanje žigom proizvoda ili njihovih pakiranja u Republici Hrvatskoj samo u svrhu izvoza.
(3) Uporaba žiga s odobrenjem nositelja ili od strane neke osobe ovlaštene za uporabu zajedničkoga žiga ili jamstvenoga žiga smatrat će se uporabom od strane nositelja.
(4) Ako u neprekinutom razdoblju od pet godina nakon registracije nositelj nije stvarno rabio svoj žig na teritoriju Republike Hrvatske u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran, ili ako je takva uporaba obustavljena tijekom neprekinutoga razdoblja od pet godina, posljedice takve neuporabe propisane su u članku 29., članku 46. stavku 2. i članku 51. stavku 5. ovoga Zakona, osim ako postoje opravdani razlozi za neuporabu.

Dio četvrti    PRIJAVA ZA REGISTRACIJU ŽIGA
Podnošenje prijave
Članak 14.
(1) Prijava za registraciju žiga podnosi se Zavodu.
(2) Podnositelj prijave za registraciju žiga ne može jednom prijavom zahtijevati registraciju više znakova koji se žele zaštititi kao žig.
Uvjeti kojima prijava mora udovoljavati

Članak 15.
(1) Prijava za registraciju žiga mora sadržavati:
1. zahtjev za registraciju žiga,
2. podatke o podnositelju prijave,
3. popis proizvoda ili usluga za koje se traži registracija,
4. izgled znaka koji se želi registrirati.
(2) Smatra se da je prijava za registraciju žiga podnesena ako udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Drugi sastojci i prilozi uz prijavu moraju biti podneseni u skladu s Pravilnikom o žigu (u daljnjem tekstu: Pravilnik).

Klasifikacija
Članak 16.
Proizvodi ili usluge u odnosu na koje se podnosi prijava za registraciju žiga klasificiraju se prema Međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga utvrđenoj Nicanskim sporazumom o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga za registraciju žigova.

Prvenstvo podnošenja prijave
Članak 17.
(1) Ako je prijava za registraciju žiga podnesena u skladu s člankom 15. stavkom 1. ovoga Zakona, podnositelj prijave za registraciju žiga stječe pravo prvenstva na temelju datuma podnošenja prijave u odnosu na svakoga drugog podnositelja koji kasnije podnese prijavu za istovjetan ili sličan znak koji se želi registrirati za istovjetne ili slične proizvode ili usluge.
(2) Pravo prvenstva proizlazi i iz svake prijave koja je podnesena prema multilateralnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka.

Unijsko pravo prvenstva
Članak 18.
(1) Ako je podnositelj prijave za registraciju žiga prvi put podnio prijavu u nekoj državi članici Pariške unije za zaštitu industrijskoga vlasništva (u daljnjem tekstu: Pariška unija) ili u državi članici Svjetske trgovinske organizacije, može se, prilikom podnošenja prijave za isti žig u Republici Hrvatskoj, pozvati na datum prvoga podnošenja, pod uvjetom da prijavu u Republici Hrvatskoj podnese u roku od šest mjeseci od datuma prvoga podnošenja.
(2) Podnositelj prijave koji se poziva na unijsko pravo prvenstva mora u prijavi koju podnosi Zavodu navesti bitne podatke o prijavi na koju se poziva (država, datum i broj prijave), priložiti prijepis prve prijave ovjeren od nadležnoga tijela države članice Pariške unije ili države članice Svjetske trgovinske organizacije, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za priznanje prava prvenstva, i prijevod prve prijave na hrvatski jezik.

Izložbeno pravo prvenstva
Članak 19.
(1) Ako je podnositelj prijave za registraciju žiga izlagao proizvode ili usluge obilježene određenim znakom na službenoj ili službeno priznatoj međunarodnoj izložbi u Republici Hrvat­skoj, u nekoj od država članica Pariške unije ili u državi članici Svjetske trgovinske organizacije, može zahtijevati da mu se kao datum prve prijave prizna datum prvoga dana izlaganja proizvoda ili pružanja usluga, pod uvjetom da prijavu u Republici Hrvatskoj podnese u roku od šest mjeseci od toga datuma.
(2) Podnositelj prijave koji se poziva na izložbeno pravo prvenstva dužan je uz prijavu koju podnosi Zavodu podnijeti potvrdu izdanu od strane nadležnoga tijela države članice Pariške unije ili države članice Svjetske trgovinske organizacije iz koje su vidljivi podaci o vrsti izložbe, mjestu njezina održavanja, datumu otvaranja i zatvaranja i prvom danu izlaganja proizvoda ili usluga navedenih u prijavi.

POSTUPAK REGISTRACIJE ŽIGA
Ovlaštenje Zavoda
Članak 20.
(1) Zavod provodi upravni postupak za registraciju žiga, za proglašenje žiga ništavim te obavlja druge upravne i stručne poslove u pogledu zaštite žiga.
(2) Protiv rješenja koje je u prvom stupnju donio Zavod dopuštena je žalba o kojoj odlučuje Žalbeno vijeće u skladu s odredbama ovoga Zakona. Za podnošenje žalbe plaća se upravna pristojba i naknada troškova u skladu s posebnim propisima.
(3) Protiv rješenja koje je u drugom stupnju donijelo Žalbeno vijeće može se voditi upravni spor u skladu sa Zakonom o upravnim sporovima.

Ispitivanje urednosti prijave
Članak 21.
(1) Postupak ispitivanja urednosti prijave obuhvaća ispitivanje svih uvjeta propisanih ovim Zakonom i Pravilnikom.
(2) Prijava za registraciju žiga je uredna:
1. ako je podnesena u skladu s člankom 14. stavkom 2. ovoga Zakona,
2. ako je podnesena u skladu s uvjetima propisanima u članku 15. stavku 1. i 3. ovoga Zakona.

Uređivanje prijave
Članak 22.
(1) Ako prijava za registraciju žiga udovoljava uvjetima iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, ali nije podnesena tako da sadržava sve potrebne sastojke i priloge u skladu s Pravilnikom, Zavod zaključkom nalaže podnositelju prijave da u roku od 60 dana od dana primitka zaključka uredi prijavu.
(2) Ako podnositelj prijave u propisanom roku uredi prijavu u skladu s zaključkom iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se da je prijava od početka bila uredna.
(3) Ako prijava ne udovoljava uvjetima iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, ne smatra se prijavom za registraciju žiga te Zavod zaključkom nalaže podnositelju da u roku od 60 dana od dana primitka zaključka ukloni sve utvrđene nedostatke.
(4) Datum primitka prijave uređene u smislu stavka 3. ovoga članka smatra se datumom za utvrđivanje prava prvenstva iz članka 17. ovoga Zakona.
(5)Na zahtjev podnositelja prijave, rok iz stavka 1 i 3 ovoga članka može se produžiti najviše za 60 dana.

Odbacivanje prijave
Članak 23.
Ako podnositelj prijave za registraciju žiga u određenom roku ne postupi prema zaključku Zavoda i ne ukloni utvrđene nedostatke u smislu članka 22. stavka 1. i 3. ovoga Zakona, prijava se rješenjem odbacuje.

Odbijanje registracije žiga
Članak 24.
(1) Ako Zavod utvrdi da postoji neki od razloga za odbijanje žiga prema članku 5. stavku 1. ovoga Zakona pisanim putem obavijestit će podnositelja prijave za registraciju žiga o razlozima odbijanja i pozvati ga da se očituje i podnese dokaze o mogućim novim činjenicama koje bi mogle utjecati na konačnu odluku Zavoda.
(2) Podnositelj prijave ima pravo u roku od 60 dana od dana primitka pisane obavijesti o razlozima odbijanja zatražene registracije postupiti u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
(3) Na zahtjev podnositelja prijave, rok iz stavka 2. ovoga članka može se produžiti najviše za 60 dana.
(4) Ako se podnositelj prijave za registraciju žiga ne očituje u propisanom roku na obavijest o odbijanju u odnosu na sve proizvode ili usluge za koje je zatražena registracija ili u svom očitovanju ne ospori razloge takva odbijanja, donosi se rješenje o odbijanju registracije u cijelosti.
(5) Ako se podnositelj prijave za registraciju žiga ne očituje u propisanom roku na obavijest o djelomičnom odbijanju registracije žiga ili ako se u postupku povodom očitovanja na obavijest o odbijanju u odnosu na sve proizvode ili usluge za koje je zatražena registracija utvrdi da znak ne udovoljava uvjetima za registraciju u odnosu na samo neke proizvode ili usluge za koje je zatražena registracija, donosi se djelomično rješenje o odbijanju registracije.

Objava prijave
Članak 25. (30/09)
(1) Ako je udovoljeno svim uvjetima iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona i ako ne postoje razlozi za odbijanje registracije prema članku 5. stavku 1. ovoga Zakona, podaci iz prijave objavljuju se u »Hrvatskom glasniku intelektualnog vlasništva« (u daljnjem tekstu: službeno glasilo Zavoda).
(2) Kada je registracija žiga djelomično odbijena sukladno članku 24. stavku 5. ovoga Zakona podaci iz prijave u odnosu na proizvode ili usluge za koje se zatražena registracija može odobriti objavit će se po pravomoćnosti toga djelomičnog rješenja.
(3) Podaci iz prijave koji se objavljuju u službenom glasilu Zavoda propisat će se Pravilnikom.

Mišljenja trećih strana
Članak 26.
(1) Nakon objave prijave za registraciju žiga, svaka fizička ili pravna osoba i svaka grupa ili tijelo koje predstavlja proizvođače, pružatelje usluga, trgovce ili potrošače, može Zavodu, u roku od tri mjeseca od datuma objave prijave za registraciju žiga, pisanim putem dostaviti svoje mišljenje u kojem se obrazlažu razlozi, osobito oni iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Osobe, grupe ili tijela iz stavka 1. ovoga članka neće se smatrati strankama u postupku.
(3) Mišljenja iz stavka 1. ovoga članka Zavod dostavlja podnositelju prijave za registraciju žiga, koji se može na njih očitovati u roku od 15 dana od dana primitka primjerka dostavljenoga mišljenja.

Prigovor
Članak 27. (30/09)
(1) Prigovor na registraciju žiga, koji se može temeljiti samo na razlozima za odbijanje iz članka 6. ovoga Zakona, ima Zavodu pravo podnijeti u roku od tri mjeseca od datuma objave prijave za registraciju žiga:
1. u odnosu na članak 6. stavak 1. i 3. ovoga Zakona nositelj ranijega žiga i stjecatelj licencije u skladu s člankom 39. stavkom 4. ili 5. ovoga Zakona,
2. nositelj nekoga od prava iz članka 6. stavka 4. ovoga Zakona,
3. osoba koja je imala tvrtku u smislu članka 6. stavka 6. ovoga Zakona,
4. nositelj ranijega žiga u smislu članka 6. stavka 7. ovoga Zakona,
5. nositelj ranijeg žiga u smislu članka 6. stavka 8. ovoga Zakona.
(2) Ako je na datum objave prijave protiv ranijega žiga na kojemu se temelji prigovor u tijeku postupak opoziva ili postupak proglašenja žiga ništavim, Zavod će u postupku povodom prigovora zastati do pravomoćnosti rješenja iz ranije pokrenutih postupaka opoziva ili proglašavanja žiga ništavim.
(3) Rok za podnošenje prigovora propisan u stavku 1. ovoga članka ne može se produžavati, niti se izvan toga roka mogu podnositi dopune prigovora koje uključuju podnošenje dodatnih dokaza i dokumentacije kojom se opravdava utemeljenost razloga navedenih u prigovoru.
(4) Prigovor mora biti podnesen pod uvjetima i na način koji će se propisati Pravilnikom.

Postupak povodom prigovora
Članak 28.
(1) Zavod ispituje je li prigovor podnijela osoba koja ima pravo podnijeti prigovor u smislu članka 27. stavka 1. ovoga Zakona, je li prigovor podnesen u propisanome roku te je li podnesen kako je propisano Pravilnikom.
(2) Ako nije udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, Zavod rješenjem odbacuje prigovor.
(3) Ako je udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, Zavod obavješćuje podnositelja prijave o podnesenom prigovoru, dostavlja mu primjerak prigovora i poziva ga da se u roku od 60 dana od dana primitka obavijesti očituje na prigovor.
(4) Rok iz stavka 3. ovoga članka ne može se produžavati, niti se izvan toga roka mogu podnositi dopune očitovanja koje uključuju podnošenje dodatnih dokaza i dokumentacije.
(5) Ako se podnositelj prijave za registraciju žiga ne očituje na prigovor u propisanome roku, zatražena registracija žiga odbija se u granicama zahtjeva navedenih u prigovoru.
(6) Ako to ocijeni potrebnim, Zavod može u postupku povodom prigovora odrediti usmenu raspravu.

Ispitivanje prigovora
Članak 29.
(1) Ako se podnositelj prijave za registraciju žiga očituje na prigovor u propisanome roku, Zavod ispituje opravdanost razloga navedenih u prigovoru.
(2) Ako to zatraži podnositelj prijave za registraciju žiga, nositelj ranijega žiga koji je podnio prigovor na registraciju mora dokazati da je tijekom razdoblja od pet godina, koje prethodi datumu objave prijave, rabio žig u Republici Hrvatskoj u smislu članka 13. stavka 2., 3. i 4. ovoga Zakona za proizvode ili usluge za koje je registriran i koje navodi kao razlog za prigovor, ili mora dokazati da postoje opravdani razlozi za neuporabu, pod uvjetom da je raniji žig na datum objave prijave za registraciju žiga bio registriran najmanje pet godina.
(3) Zavod će podnositelju prijave za registraciju žiga proslijediti primjerak očitovanja na zahtjev za dokaz uporabe nositelja ranijeg žiga i pozvati ga da se očituje u roku od 30 dana od dana primitka poziva.
(4) Ako nositelj ne dokaže uporabu svojega žiga u smislu stavka 2. ovoga članka, prigovor će biti odbijen.
(5) Ako je raniji žig rabljen u odnosu samo na dio proizvoda ili usluga za koje je registriran, za potrebe ispitivanja prigovora smatrat će se da je registriran samo za taj dio proizvoda ili usluga.
(6) Ako Zavod u postupku ispitivanja prigovora utvrdi da je prigovor neutemeljen, prigovor se odbija i o tome se dostavlja rješenje podnositelju prijave i podnositelju prigovora.
(7) Ako Zavod u postupku ispitivanja prigovora utvrdi da je prigovor utemeljen, registracija žiga se odbija ili djelomično odobrava i o tome se dostavlja rješenje podnositelju prijave i podnositelju prigovora.
(8) Podnositelj prijave za registraciju žiga i podnositelj prigovora mogu zahtjevom koji oboje potpišu i podnesu tijekom postupka ispitivanja prigovora zatražiti da Zavod zastane sa postupkom ispitivanja prigovora u svrhu pokušaja sklapanja nagodbe.
(9) Zavod će nastaviti s postupkom ispitivanja prigovora na zahtjev bilo podnositelja prijave za registraciju žiga ili podnositelja prigovora a najkasnije u roku od 24 mjeseca od podnošenja prvog zahtjeva iz stavka 8. ovoga članka ako do isteka toga roka postupak ne bude okončan.

Odustanak od prijave i ograničenje popisa proizvoda ili usluga
Članak 30.
(1) Podnositelj prijave za registraciju žiga može u svakom trenutku odustati od svoje prijave ili ograničiti popis proizvoda ili usluga navedenih u prijavi.
(2) Ako je prijava već objavljena, odustanak od prijave ili ograničenje popisa proizvoda ili usluga naknadno se objavljuje u službenom glasilu Zavoda.
(3) Ako podnositelj prijave za registraciju žiga ograniči popis proizvoda ili usluga nakon podnesenog prigovora na registraciju žiga, Zavod će podnositelja prigovora obavijestiti o ograničenju popisa proizvoda ili usluga te ga pozvati da se u roku od 15 dana od dana primitka poziva očituje ostaje li i dalje pri podnesenom prigovoru. Ako podnositelj Zavod ne obavijesti da ostaje pri podnesenom prigovoru, Zavod će smatrati da je od prigovora odustao te će obustaviti postupak po prigovoru.

Izmjene u prijavi za registraciju žiga
Članak 31.
(1) Na zahtjev podnositelja prijave za registraciju žiga ili po službenoj dužnosti, izmjene u prijavi mogu se izvršiti samo u slučajevima kada je potrebno izvršiti ispravak imena ili adrese podnositelja prijave, pogreške u tekstu ili prijepisu ili ispravak neke druge očite pogreške, pod uvjetom da te izmjene ne zahtijevaju proširenje popisa proizvoda ili usluga.
(2) Izgled prijavljenoga znaka ne može se mijenjati, osim kad sadržava naziv i adresu podnositelja prijave za registraciju žiga. U tom se slučaju, na zahtjev podnositelja prijave, u registar može unijeti izmjena koja ne utječe bitno na identitet znaka koji je prvobitno upisan u registar.
(3) Ako je prijava za registraciju žiga već objavljena, izmjene u prijavi objavljuju se naknadno u službenom glasilu Zavoda, uz uvjet da je prethodno plaćena propisana naknada troškova.

Registracija žiga
Članak 32.
(1) Ako razlozi navedeni u članku 5. stavku 1. i članku 6. ovoga Zakona ne čine zapreku za registraciju, Zavod će podnositelju prijave zaključkom naložiti da plati propisanu naknadu troškova za održavanje žiga u vrijednosti tijekom prvoga desetogodišnjeg razdoblja i za objavu podataka o žigu u roku od 30 dana od dana primitka tog zaključka.
(2) Ako naknada troškova iz stavka 1. ovoga članka ne bude plaćena, prijava za registraciju žiga rješenjem se odbacuje.
(3) Ako naknada troškova iz stavka 1. ovoga članka bude uplaćena u roku žig se upisuje u registar žigova.

Razdvajanje prijave i registracije
Članak 33.
(1) Svaka prijava ili registracija žiga može se, na zahtjev podnositelja prijave ili nositelja žiga, razdvojiti u dvije ili više prijava ili registracija u odnosu na popis proizvoda ili usluga obuhvaćen prijavom ili registracijom.
(2) Razdvojene prijave ili registracije zadržavaju pravo prvenstva iz prve prijave ili registracije.
(3) Postupak razdvajanja prijave ili registracije propisat će se Pravilnikom.
(4) Podaci o razdvojenim prijavama ili registracijama upisuju se u registar i objavljuju u službenom glasilu Zavoda.

Objava žiga
Članak 34.
(1) Podaci o žigu objavljuju se u službenom glasilu Zavoda najkasnije tri mjeseca od datuma upisa žiga u registar.
(2) Podaci koji se objavljuju u službenom glasilu Zavoda propisat će se Pravilnikom.

Isprava o žigu
Članak 35. (30/09)
(1) Na zahtjev nositelja žiga i uz uvjet da je prethodno plaćena propisana naknada troškova za izdavanje isprave o žigu, Zavod nositelju žiga izdaje ispravu nakon objave registriranog žiga u službenom glasilu Zavoda.
(2) Podaci koje sadržava isprava o žigu propisat će se Pravilnikom.

Izmjene u registraciji žiga
Članak 36.
(1) Na zahtjev nositelja žiga ili po službenoj dužnosti izmjene u registraciji žiga mogu se izvršiti samo u slučajevima kada je potrebno izvršiti ispravak imena ili adrese nositelja žiga, pogreške u tekstu ili prijepisu ili ispravak neke druge očite pogreške, pod uvjetom da te izmjene ne zahtijevaju proširenje popisa proizvoda ili usluga.
(2) Izgled registriranoga žiga ne može se mijenjati tijekom trajanja registracije ili prilikom produženja registracije žiga, osim kad sadržava naziv i adresu nositelja. U tom se slučaju, na zahtjev nositelja, u registar može unijeti izmjena koja ne utječe bitno na identitet žiga koji je prvobitno upisan u registar.
(3) Ako je registracija već objavljena, izmjene u registraciji naknadno se objavljuju u službenom glasilu Zavoda, uz uvjet da je prethodno plaćena propisana naknada troškova.

Nastavak postupka
Članak 36.a (30/09)
(1) Ako je podnositelj prijave za registraciju žiga ili nositelj žiga propustio u roku izvršiti neku radnju u postupku pred Zavodom čega je neposredna posljedica gubitak prava iz prijave žiga ili gubitak žiga, može podnijeti zahtjev za nastavak postupka u vezi s prijavom žiga ili žigom. Zavod će dopustiti nastavak postupka, pod uvjetom da podnositelj:
1. podnese zahtjev za nastavak postupka i izvrši sve propuštene radnje u roku iz stavka 2. ovoga članka i
2. uplati upravnu pristojbu i naknadu troškova upravnoga postupka.
(2) Zahtjev za nastavak postupka može se podnijeti u roku od dva mjeseca od dana saznanja za pravne posljedice iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Ako propuštene radnje nisu izvršene u roku iz stavka 2. ovoga članka zahtjev za nastavak postupka se rješenjem odbacuje.
(4) Zahtjev za nastavak postupka ne može se podnijeti ako je propušten rok:
1. iz stavka 2. ovoga članka,
2. za podnošenje zahtjeva iz članka 18. i 19. ovoga Zakona,
3. za podnošenje zahtjeva iz članka 44. ovoga Zakona,
4. za podnošenje žalbe iz članka 74.a ovoga Zakona,
5. za podnošenje zahtjeva za povrat u prijašnje stanje prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku,
6. za sve radnje u postupcima pred Zavodom u kojima sudjeluje više stranaka.
(5) Ako je Zavod udovoljio zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se da posljedice propuštanja roka nisu nastupile, te će se poništiti sva rješenja i zaključci koje je donio u svezi s propuštanjem.«

šesti   PROMJENE NA ŽIGU
Upis promjena
Članak 37.
(1) Na zahtjev podnositelja prijave za registraciju žiga ili nositelja žiga Zavod upisuje u registar sve promjene do kojih je došlo nakon podnošenja prijave za registraciju žiga ili nakon registracije žiga, pod uvjetom da one odgovaraju pravom stanju i nemaju utjecaja na izgled registriranoga žiga.
(2) Promjene upisane u registar žigova objavljuju se u službenom glasilu Zavoda.
(3) Podaci koje treba sadržavati zahtjev za upis bilo koje promjene na žigu propisat će se Pravilnikom.

Prijenos prava
Članak 38. (30/09)
(1) Nositelj žiga može prenijeti svoj žig na druge osobe u odnosu na neke ili u odnosu na sve proizvode ili usluge za koje je registriran.
(2) U slučaju prijenosa žiga u odnosu na samo neke od proizvoda i/ili usluga za koje je žig registriran, registracija će se razdvojiti u skladu s odredbama članka 33. ovoga Zakona.
(3) Na zahtjev jedne od strana prijenos prava upisuje se u registar, ako je Zavodu podnesen ovjerovljeni prijepis ugovora o prijenosu prava ili ovjerovljeni izvadak iz ugovora ili izvornik potvrde o prijenosu prava potpisan od bivšega i novoga nositelja prava.
(4) Prijenos prava objavljuje se u službenom glasilu Zavoda, a ima učinak prema trećim stranama nakon upisa u registar.
(5) Zahtjev za upis prijenosa prava u registar mora biti podnesen pod uvjetima i na način koji će se propisati Pravilnikom.

Licencija
Članak 39.
(1) Žig može biti predmetom licencije za sve proizvode ili usluge za koje je registriran ili samo za dio tih proizvoda ili usluga, te za cijeli ili za dio teritorija Republike Hrvatske.
(2) Licencija može biti isključiva ili neisključiva.
(3) Nositelj žiga može se pozvati na prava koja proizlaze iz žiga protiv stjecatelja licencije koji krši neku odredbu iz ugovora o licenciji u odnosu na njezino trajanje, registracijom obuhvaćen oblik u kojemu se žig može rabiti, opseg proizvoda ili usluga za koje je licencija dana, teritorij na kojem se žig može isticati, kakvoću proizvedenih proizvoda ili usluga pruženih od strane stjecatelja licencije.
(4) Na zahtjev jedne od strana licencija se upisuje u registar, ako je Zavodu podnesen izvadak iz ugovora o licenciji iz kojeg se vide stranke toga ugovora i prava koja se licenciraju, ovjeren kao stvaran izvadak iz toga ugovora ili izvornik potvrde o davanju licencije potpisan od davatelja i stjecatelja licencije.
(5) Ako su uplaćene propisana pristojba i naknada troškova, licencija se objavljuje u službenom glasilu Zavoda, a ima učinak prema trećim stranama nakon upisa u registar.
(6) Zahtjev za upis licencije mora biti podnesen pod uvjetima i na način koji će se propisati Pravilnikom.

Zalog i ovrha
Članak 40.
(1) Žig može biti predmetom zaloga i predmetom ovrhe.
(2) Na zahtjev založnog vjerovnika ili založnog dužnika založno pravo upisuje se u registar. Sud koji provodi ovrhu po službenoj dužnosti bez odgode obavješćuje Zavod o pokrenutoj ovrsi na žigu radi upisa u registar.
(3) Zalog i ovrha objavljuju se u službenom glasilu Zavoda, a imaju učinak prema trećim stranama nakon upisa u registar.
(4) Zahtjev za upis zaloga mora biti podnesen pod uvjetima i na način koji će se propisati Pravilnikom.

Stečaj
Članak 41.
Kad je žig predmet stečaja, na zahtjev nadležnoga tijela taj se podatak upisuje u registar i objavljuje.

Prava iz prijave
Članak 42.
Članci od 38. do 41. ovoga Zakona primjenjuju se i na prijave za registraciju žiga.

Dio sedmi    TRAJANJE, PRODUŽENJE I PRESTANAK VRIJEDNOSTI ŽIGA
Razdoblje zaštite
Članak 43.
Razdoblje zaštite registriranoga žiga traje deset godina računajući od datuma podnošenja prijave za registraciju žiga.

Produženje registracije žiga
Članak 44.
(1) Registracija žiga može se produžavati neograničen broj puta, i to za razdoblja od po deset godina, pod uvjetom da nositelj žiga tijekom posljednje godine trajanja desetogodišnjega razdoblja zaštite Zavodu podnese zahtjev za produženje registracije žiga i uplati propisanu pristojbu i naknadu troškova postupka.
(2) Zahtjev za produženje registracije žiga može biti podnesen i pristojba i naknada troškova mogu biti uplaćene u dodatnom roku od šest mjeseci nakon isteka razdoblja navedenoga u stavku 1. ovoga članka, pri čemu se propisana pristojba i naknada troškova plaćaju u dvostrukom iznosu.
(3) Novo razdoblje zaštite započinje danom isteka prethodnoga desetogodišnjeg razdoblja.
(4) Zahtjev za produženje registracije žiga Zavodu može podnijeti nositelj žiga ili osoba koju on izričito ovlasti.
(5) Kada se zahtjev za produženje registracije žiga podnosi u odnosu na samo neke proizvode ili usluge za koje je žig registriran, registracija žiga će se produžiti samo za te proizvode ili usluge.
(6) Produženje registracije žiga upisuje se u registar i objavljuje u službenom glasilu Zavoda.
(7) Ako se registracija ne produži, žig prestaje vrijediti od dana isteka razdoblja zaštite.
(8) Podaci koje treba sadržavati zahtjev za produženje registracije žiga propisat će se Pravilnikom.

Odricanje od žiga
Članak 45.
(1) Nositelj žiga može se pisanom izjavom odreći žiga u odnosu na neke ili u odnosu na sve proizvode ili usluge za koje je registriran.
(2) Ako je u registar upisana licencija, odricanje od žiga će se upisati u registar samo ako nositelj žiga dokaže da je stjecatelja licencije obavijestio o svojoj namjeri da se odrekne žiga.
(3) Na temelju izjave o odricanju žig prestaje vrijediti od dana kad nositelj podnese izjavu o odricanju.

Opoziv žiga
Članak 46.
(1) Zahtjev za opoziv žiga Zavodu može podnijeti svaka fizička ili pravna osoba.
(2) Žig može biti opozvan ako se u neprekinutom razdoblju od pet godina nije stvarno rabio u Republici Hrvatskoj u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran, a ne postoje opravdani razlozi za neuporabu.
(3) Žig može biti opozvan i u slučaju ako, nakon dana registracije:
1. zbog djelovanja ili nedjelovanja nositelja postane u trgovini uobičajeni naziv za proizvode ili usluge u odnosu na koje je registriran,
2. zbog uporabe od strane nositelja žiga ili s njegovim odobrenjem, a u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran, može javnost dovesti u zabludu, osobito u pogledu vrste, kakvoće ili zemljopisnoga podrijetla tih proizvoda ili usluga.
(4) Zahtjev za opoziv žiga mora biti podnesen pod uvjetima i na način koji će se propisati Pravilnikom.

Postupak povodom zahtjeva za opoziv žiga
Članak 47.
(1) Zavod ispituje je li zahtjev za opoziv žiga podnesen u skladu s člankom 46. ovoga Zakona.
(2) Ako je zahtjev za opoziv žiga podnesen prije isteka razdoblja od pet godina od registracije žiga čiji se opoziv traži i ako nije podnesen iz razloga navedenih u članku 46. stavku 2. i 3., Zavod rješenjem odbacuje zahtjev.
(3) Ako zahtjev za opoziv žiga nije podnesen kako je propisano Pravilnikom, Zavod zaključkom nalaže podnositelju zahtjeva da u roku od 60 dana od dana primitka zaključka uredi zahtjev.
(4) Ako podnositelj zahtjeva za opoziv žiga u propisanom roku ne postupi prema zaključku Zavoda i ne uredi zahtjev u smislu stavka 3. ovoga članka, zahtjev se rješenjem odbacuje.
(5) Ako je udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, Zavod obavješćuje nositelja žiga o podnesenom zahtjevu za opoziv, dostavlja mu primjerak zahtjeva i poziva ga da se u roku od 60 dana od dana primitka obavijesti očituje na zahtjev.
(6) Ako se nositelj žiga u odnosu na koji se zahtijeva opoziv ne očituje na zahtjev u propisanom roku, žig se opoziva za one proizvode ili usluge u odnosu na koje je zahtjev podnesen.
(7) Zavod će podnositelju zahtjeva za opoziv žiga proslijediti primjerak očitovanja na zahtjev za opoziv nositelja žiga i pozvati ga da se očituje u roku od 60 dana od dana primitka poziva.
(8) Na zahtjev, rokovi iz stavka 3., 5. i 7. ovoga članka mogu se produžiti najviše za 60 dana.
(9) Ako to ocijeni potrebnim, Zavod može u postupku povodom zahtjeva za opoziv odrediti usmenu raspravu.

Ispitivanje zahtjeva za opoziv žiga
Članak 48.
(1) Nakon proteka roka iz članka 47. stavka 7. ovoga Zakona, Zavod ispituje opravdanost razloga navedenih u zahtjevu za opoziv žiga.
(2) U postupku ispitivanja zahtjeva za opoziv žiga Zavod može pozivati stranke na podnošenje dodatnih dokaza, dokumentacije i očitovanja u roku od 60 dana od dana primitka poziva.
(3) Na zahtjev, rok iz stavka 2. ovoga članka može se produžiti najviše za 60 dana.
(4) Ako stranka u postupku ne odgovori na poziv iz stavka 3. ovoga članka u propisanom roku, Zavod donosi odluku na temelju raspoloživih činjenica iz prethodno dostavljene dokumentacije.
(5) Ne može se zahtijevati da žig bude opozvan kad stvarna uporaba žiga započne ili se nastavi tijekom vremenskoga razmaka između isteka petogodišnjega razdoblja neuporabe i podnošenja zahtjeva za opoziv.
(6) Početak ili nastavak uporabe u razdoblju od tri mjeseca koje prethodi podnošenju zahtjeva za opoziv, a koje je započelo najranije nakon isteka neprekinutoga petogodišnjeg razdoblja neuporabe, ne uzima se u obzir ako su pripreme za početak ili nastavak uporabe počele tek nakon što je nositelj saznao da zahtjev za opoziv može biti podnesen.
(7) Ako Zavod u postupku ispitivanja zahtjeva za opoziv žiga utvrdi da je zahtjev neutemeljen, zahtjev se odbija i o tome se dostavlja rješenje podnositelju zahtjeva i nositelju žiga u odnosu na koji je opoziv zatražen.
(8) Ako Zavod u postupku ispitivanja zahtjeva za opoziv žiga utvrdi da je zahtjev utemeljen, žig se opoziva djelomično ili u cijelosti i o tome se dostavlja rješenje podnositelju zahtjeva i nositelju žiga u odnosu na koji je opoziv zatražen.
(9) Kad je žig opozvan, smatra se da su njegovi učinci prestali od datuma podnošenja zahtjeva za opoziv.
(10) Opoziv žiga upisuje se u registar žigova i objavljuje se u službenom glasilu Zavoda.

Proglašavanje žiga ništavim
Članak 49. (30/09)
(1) Ako žig nije registriran u skladu s odredbama iz članka 3. stavka 1. i članka 5. stavka 1. ovoga Zakona, postupak za proglašavanje žiga ništavim može biti pokrenut po službenoj dužnosti, na zahtjev državnoga odvjetnika ili na zahtjev zainteresirane osobe.
(2) Na temelju razloga iz članka 6. ovoga Zakona, koji se primjenjuje i na postupak proglašavanja žiga ništavim, postupak za proglašavanje žiga ništavim može se pokrenuti:
1. u odnosu na članak 6. stavak 1. i 3. ovoga Zakona na zahtjev nositelja ranijega žiga i stjecatelja licencije u skladu s člankom 39. stavkom 4. ili 5. ovoga Zakona,
2. na zahtjev nositelja nekoga od prava iz članka 6. stavka 4. ovoga Zakona,
3. na zahtjev osobe koja je imala tvrtku u smislu članka 6. stavka 6. ovoga Zakona,
4. na zahtjev nositelja ranijega žiga iz članka 6. stavka 7. ovoga Zakona,
5. na zahtjev nositelja ranijeg žiga iz članka 6. stavka 8. ovoga Zakona
(3) Postupak za proglašavanje ništavim može se pokrenuti na zahtjev zainteresirane osobe i u slučaju kada je nositelj žiga čije se proglašenje ništavim zahtijeva u trenutku podnošenja prijave za registraciju toga žiga postupao u zloj vjeri.
(4) Kad žig nije registriran u skladu s odredbama iz članka 5. stavka 1. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, može biti proglašen ništavim samo ako je postupak za proglašavanje žiga ništavim pokrenut u roku od deset godina od datuma registracije.
(5) Žig ne može biti proglašen ništavim na temelju ranijega žiga koji ima ugled ako raniji žig nije stekao ugled u smislu članka 6. stavka 3. ovoga Zakona do datuma prava prvenstva kasnijega žiga.
(6) Ako je nositelj prava iz stavka 2. ovoga članka ranije već podnio zahtjev za proglašavanje žiga ništavim, ne može podnijeti novi zahtjev za proglašavanje žiga ništavim na temelju nekoga drugog od spomenutih prava na koje se mogao pozvati u prvom zahtjevu.
(7) Ako je na datum podnošenja zahtjeva za proglašavanje žiga ništavim protiv ranijega žiga, na kojemu se temelji zahtjev, u tijeku postupak opoziva ili postupak proglašavanja žiga ništavim, Zavod će zastati s postupkom do pravomoćnosti rješenja iz ranije pokrenutih postupaka opoziva ili proglašavanja žiga ništavim.
(8) Zahtjev za proglašavanje žiga ništavim mora biti podnesen pod uvjetima i na način koji će se propisati Pravilnikom.

Postupak povodom zahtjeva za proglašavanje žiga ništavim
Članak 50. (30/09)
(1) Zavod ispituje je li zahtjev za proglašavanje žiga ništavim podnesen u skladu s člankom 49. stavkom 2.,3., 4., 5., 6. i 8. ovoga Zakona.
(2) Ako zahtjev za proglašavanje žiga ništavim nije podnesen u skladu s člankom 49. stavkom 3., 4. i 6. ovoga Zakona, Zavod rješenjem odbacuje zahtjev.
(3) Ako zahtjev za proglašavanje žiga ništavim nije podnesen kako je propisano Pravilnikom, Zavod zaključkom nalaže podnositelju zahtjeva da u roku od 60 dana od dana primitka zaključka uredi zahtjev.
(4) Ako podnositelj zahtjeva u propisanom roku ne postupi prema zaključku Zavoda i ne uredi zahtjev u smislu stavka 3. ovoga članka, zahtjev se rješenjem odbacuje.
(5) Ako je udovoljeno uvjetima iz članka 49. ovoga Zakona, Zavod obavješćuje nositelja osporavanoga žiga o pokrenutom postupku za proglašavanje žiga ništavim, dostavlja mu primjerak zahtjeva i poziva ga da se u roku od 60 dana od dana primitka obavijesti očituje na zahtjev.
(6) Na zahtjev, rokovi iz stavka 3. i 5. ovoga članka mogu se produžiti najviše za 60 dana.
(7) Ako se nositelj osporavanoga žiga ne očituje na zahtjev za proglašavanje žiga ništavim u propisanom roku, žig se proglašava ništavim za one proizvode ili usluge u odnosu na koje je postupak pokrenut.
(8) Ako to ocijeni potrebnim, Zavod može u postupku povodom zahtjeva za proglašavanje žiga ništavim odrediti usmenu raspravu.

Ispitivanje zahtjeva za proglašavanje žiga ništavim
Članak 51.
(1) Ako se nositelj osporavanoga žiga očituje na zahtjev za proglašavanje žiga ništavim u propisanome roku, Zavod ispituje opravdanost razloga navedenih u zahtjevu.
(2) Kad žig nije registriran u skladu s odredbama iz članka 3. stavka 1. i članka 5. stavka 1. ovoga Zakona, žig će biti proglašen ništavim samo ako razlozi za proglašavanje žiga ništavim još uvijek postoje u trenutku donošenja rješenja o proglašavanju žiga ništavim.
(3) Kad žig nije registriran u skladu s odredbama iz članka 5. stavka 1. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, neće biti proglašen ništavim ako nositelj žiga dokaže da je žig nakon registracije i slijedom njegove uporabe stekao razlikovni karakter u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran.
(4) Žig ne može biti proglašen ništavim ako je nositelj prava iz članka 49. stavka 2. i 3. ovoga Zakona dao izričit pristanak na registraciju toga žiga prije podnošenja zahtjeva za proglašavanje žiga ništavim.
(5) Žig ne može biti proglašen ništavim iz razloga što je u sukobu s ranijim žigom ako taj raniji žig ne udovoljava uvjetima o uporabi iz članka 13. stavka od 2. do 4. ovoga Zakona, pod uvjetom da je taj raniji žig na datum podnošenja zahtjeva za proglašavanje žiga ništavim bio registriran najmanje pet godina.
(6) Ako je raniji žig rabljen samo u odnosu samo na dio proizvoda ili usluga za koje je registriran, za potrebe ispitivanja zahtjeva za proglašavanje žiga ništavim smatrat će se da je registriran samo za taj dio proizvoda ili usluga.
(7) U postupku ispitivanja zahtjeva za proglašavanje žiga ništavim Zavod može pozivati stranke na podnošenje dodatnih dokaza, dokumentacije i očitovanja u roku od 60 dana od dana primitka poziva.
(8) Na zahtjev, rok iz stavka 7. ovoga članka može se produžiti najviše za 60 dana.
(9) Ako stranka ne odgovori na poziv iz stavka 8. ovoga član­ka u propisanom roku, Zavod donosi odluku na temelju raspoloživih činjenica iz prethodno dostavljene dokumentacije.
(10) Ako Zavod u postupku ispitivanja zahtjeva za proglašavanje žiga ništavim utvrdi da je zahtjev neutemeljen, zahtjev se odbija i o tome se dostavlja rješenje podnositelju zahtjeva i nositelju osporavanoga žiga.
(11) Ako Zavod u postupku ispitivanja zahtjeva za prog­lašavanje žiga ništavim utvrdi da je zahtjev utemeljen, žig se proglašava ništavim djelomično ili u cijelosti i o tome se dostavlja rješenje podnositelju zahtjeva i nositelju osporavanoga žiga.
(12) Kad je žig proglašen ništavim, smatra se da su njegovi učinci ništavi od dana podnošenja prijave za registraciju žiga.
(13) Proglašavanje žiga ništavim upisuje se u registar žigova i objavljuje se u službenom glasilu Zavoda.

Djelomično odbijanje registracije žiga, opoziv žiga ili proglašavanje žiga ništavim
Članak 52.
Kad razlozi za odbijanje registracije žiga ili za opoziv žiga ili za proglašavanje žiga ništavim postoje u odnosu na samo neke proizvode ili usluge za koje je žig prijavljen ili registriran, odbijanje registracije ili opoziv ili proglašavanje žiga ništavim obuhvaća samo te proizvode ili usluge.

Dio osmi    ZAJEDNIČKI I JAMSTVENI ŽIG
Zajednički žig
Članak 53.
Kao zajednički žig može se zaštititi svaki znak u smislu članka 2. ovoga Zakona koji je kao takav naznačen u prijavi za registraciju žiga i koji je prikladan za razlikovanje proizvoda ili usluga članova ili partnera određene pravne osobe od proizvoda ili usluga drugih poduzetnika i koji je namijenjen za zajedničko označavanje proizvoda ili usluga stavljenih na tržište od strane članova ili partnera te pravne osobe.

Jamstveni žig
Članak 54. (30/09)
Kao jamstveni žig može se zaštititi svaki znak u smislu članka 2. ovoga Zakona koji je namijenjen za označavanje kakvoće, podrijetla, načina proizvodnje ili drugih zajedničkih obilježja proizvoda ili usluga. Nositelj jamstvenog žiga nije ovlašten na samostalnu uporabu jamstvenoga žiga, već je, u odnosu na poduzetnike koji prema Ugovoru o jamstvenom žigu imaju ovlaštenje na uporabu jamstvenog žiga, ovlašten odobravati i nadzirati takvu uporabu.

Posebne odredbe o zajedničkim žigovima i jamstvenim žigovima
Članak 55.
(1) Odredbe ovoga Zakona i Pravilnika primjenjuju se i na zajedničke žigove i na jamstvene ili certifikacijske žigove, osim ako u ovom dijelu Zakona nije propisano drukčije.
(2) Odstupajući od odredbe iz članka 5. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, znakovi ili oznake koji u trgovini mogu služiti za označavanje zemljopisnoga podrijetla proizvoda ili usluga mogu se zaštititi kao zajednički žig.
(3) Žig iz stavka 2. ovoga članka ne daje nositelju pravo da trećoj strani u trgovačkom prometu zabrani uporabu znakova ili oznaka iz stavka 2. ovoga članka, pod uvjetom da ih rabi u skladu s ustaljenom i poštenom praksom u industrijskoj ili trgovačkoj djelatnosti. Posebno se na takav žig ne može pozvati protiv treće strane koja ima pravo rabiti zemljopisni naziv.

Osobe koje mogu biti nositelji zajedničkoga žiga
Članak 56.
Nositelj zajedničkoga žiga i podnositelj prijave za registraciju zajedničkoga žiga mogu biti pravne osobe i udruženja proizvođača, pružatelja usluga ili trgovaca koja u svoje ime mogu preuzimati obveze i ostvarivati prava, sklapati ugovore ili obavljati druge pravne radnje.

Ugovor o zajedničkom žigu
Članak 57.
Ugovor o zajedničkom žigu podnosi se uz prijavu za registraciju žiga i mora sadržavati: popis osoba ovlaštenih za uporabu zajedničkoga žiga, uvjete članstva, uvjete koji određuju takvu uporabu i odredbe koje se odnose na povredu prava u slučaju zlouporabe zajedničkoga žiga ili kršenja odredaba ugovora.

Uporaba zajedničkoga žiga
Članak 58.
Pravo na uporabu zajedničkoga žiga ima svaka osoba ovlaštena za njegovu uporabu, pod uvjetom da je udovoljeno svim uvjetima koje ovaj Zakon propisuje u odnosu na uporabu žigova.

Članak 59.
(1) Nositelj zajedničkoga žiga mora podnijeti Zavodu sve izmjene i dopune ugovora koje se odnose na uporabu zajedničkoga žiga.
(2) Izmjene i dopune ugovora kojim se uređuje uporaba zajedničkoga žiga imaju učinak prema trećim stranama nakon upisa u registar.

Dio deveti    ZAŠTITA ŽIGOVA PREMA MADRIDSKOM SPORAZUMU O MEĐUNARODNOJ REGISTRACIJI ŽIGOVA I PROTOKOLU KOJI SE ODNOSI NA MADRIDSKI SPORAZUM
Posebne odredbe o međunarodnim registracijama žigova
Članak 60.
Na međunarodne registracije žigova, čija je zaštita proširena na teritorij Republike Hrvatske prema Madridskom sporazumu o međunarodnoj registraciji žigova (u daljnjem tekstu: Madridski sporazum) i Protokolu koji se odnosi na Madridski sporazum (u daljnjem tekstu: Protokol), primjenjuju se odredbe ovoga Zakona i Pravilnika o žigu u svim pitanjima koja nisu uređena tim ugovorima, osim ako odredbe ovoga dijela Zakona ne propisuju drukčije.
Podnošenje prijave za međunarodnu registraciju žiga i zahtjeva za upis promjene u međunarodnom registru

Članak 61.
(1) Prijava za međunarodnu registraciju žiga i zahtjevi za upis promjena u međunarodnom registru podnose se Zavodu kako je propisano Madridskim sporazumom, Protokolom, Zajedničkim pravilnikom Madridskoga sporazuma i Protokola (u daljnjem tekstu: Zajednički pravilnik), ovim Zakonom i Pravilnikom.
(2) Ako prijava za međunarodnu registraciju žiga ili zahtjev za upis promjena u međunarodnom registru nisu podneseni kako je propisano Madridskim sporazumom, Protokolom, Zajedničkim pravilnikom i Pravilnikom o žigu, Zavod zaključkom nalaže podnositelju prijave ili zahtjeva da u roku od 30 dana od dana primitka zaključka uredi prijavu ili zahtjev.
(3) Na zahtjev, rok iz stavka 2. ovoga članka može se produžiti najviše za 60 dana.
(4) Ako je prijava za međunarodnu registraciju žiga podnesena u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i ako su uplaćene propisana pristojba i naknada troškova, Zavod prosljeđuje prijavu Međunarodnom uredu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu: Međunarodni ured).
(5) Ako podnositelj prijave za registraciju žiga ili zahtjeva za upis promjena u međunarodnom registru u propisanom roku ne postupi prema zaključku Zavoda i ne ukloni utvrđene nedostatke u smislu stavka 2. ovoga članka, ili ako prijavu ili zahtjev prema Madridskom sporazumu, Protokolu te Zajedničkim pravilnikom nije moguće podnijeti Zavodu, prijava ili zahtjev se rješenjem odbacuju.

Pristojbe
Članak 62.
Sve pristojbe koje se moraju platiti prema Madridskom sporazumu i Protokolu plaćaju se izravno Međunarodnom uredu.

Upis u registar žigova
Članak 63.
Datum i broj međunarodne registracije žiga upisuje se u registar žigova koji vodi Zavod, ako je međunarodna prijava rezultirala registracijom.
Pretvaranje (transformacija) međunarodno registriranog žiga u nacionalnu prijavu žiga
Članak 63.a (30/09)
(1) Ako su na dan ili prije dana brisanja međunarodne registracije iz međunarodnog registra ispunjene sve pretpostavke koje su Protokolom propisane za pretvaranje (transformaciju) međunarodno registriranog žiga koji je zaštićen na području Republike Hrvatske u nacionalni žig, takav žig će se na zahtjev njegova nositelja upisati u registar žigova koji vodi Zavod prema ovome Zakonu, uz uvjet da je prethodno plaćena naknada troškova za održavanje žiga u vrijednosti tijekom prvog desetogodišnjeg razdoblja te za objavu podataka o žigu.
(2) Kao datum registracije nacionalnog žiga nastalog pretvaranjem (transformacijom) u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, uzima se datum međunarodne registracije žiga koji je osnova za pretvaranje (transformaciju).
(3) Međunarodno registrirani žig koji nije zaštićen na području Republike Hrvatske na dan ili prije dana brisanja međunarodne registracije iz međunarodnog registra, u odnosu na kojeg su postupci i mjere poduzeti pred Zavodom te koji su na dan ili prije dana podnošenja zahtjeva za pretvaranje (transformaciju) u tijeku, smatraju se sastavnim dijelom postupka nacionalne prijave žiga koji se provodi u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(4) Kao datum nacionalne prijave žiga iz stavka 3. ovoga članka koja proizlazi iz zahtjeva za pretvaranje (transformaciju) uzima se datum međunarodne registracije žiga za koju je zatraženo proširenje zaštite na područje Republike Hrvatske.

Odbijanje zaštite međunarodne registracije žiga
Članak 64.
Za nositelja međunarodne registracije žiga rok iz članka 24. stavka 2. ovoga Zakona zamjenjuje se rokom od četiri mjeseca od datuma obavijesti o odbijanju zaštite.

Prigovor na međunarodnu registraciju žiga
Članak 65.
(1) Za potrebe međunarodnih registracija žigova prema Madridskom sporazumu i Protokolu, objava prijave propisana u članku 25. ovoga Zakona zamjenjuje se objavom međunarodne registracije žiga u službenom glasilu o međunarodnim registracijama žigova koje izdaje Međunarodni ured (u daljnjem tekstu: međunarodno službeno glasilo).
(2) Rok za podnošenje prigovora na međunarodnu registraciju žiga počinje teći od prvoga dana mjeseca koji slijedi mjesec naznačen na izdanju međunarodnoga službenoga glasila u kojemu je ta međunarodna registracija žiga objavljena.
(3) U postupku povodom prigovora na međunarodnu registraciju žiga Zavod, u skladu s Madridskim sporazumom ili Protokolom, nositelju međunarodne registracije žiga dostavlja obavijest o privremenom odbijanju na temelju prigovora i poziva ga da imenuje zastupnika koji u roku od četiri mjeseca od datuma obavijesti o odbijanju mora Zavodu dostaviti punomoć o zastupanju. Primjerak prigovora dostavlja se zastupniku nakon podnošenja punomoći o zastupanju. Rok za očitovanje na prigovor je 60 dana od dana primitka primjerka prigovora od strane zastupnika.
(4) Rokovi iz stavka 3. ovoga članka ne mogu se produžavati.

Dokazivanje uporabe međunarodno registriranog žiga
Članak 66.  (30/09)
(1) Za potrebe dokazivanja uporabe međunarodno registriranog žiga u postupku povodom prigovora, u postupku proglašavanja žiga ništavim te u postupku opoziva međunarodno registriranog žiga, kao datum međunarodne registracije žiga uzima se datum kada je istekao jednogodišnji rok koji teče od dana koji slijedi nakon datuma obavijesti (notifikacije) Međunarodnog ureda o zahtjevu za proširenje zaštite međunarodno registriranog žiga na područje Republike Hrvatske.
(2) Ako istekom jednogodišnjeg roka iz stavka 1. ovoga članka postupak povodom zahtjeva za proširenje zaštite međunarodno registriranog žiga na područje Republike Hrvatske nije okončan, kao datum međunarodne registracije uzima se datum kada je Zavod obavijestio Međunarodni ured o svojoj konačnoj odluci o odobravanju zaštite.

Proglašavanje međunarodne registracije žiga ništavom  i opoziv međunarodne registracije žiga
Članak 67. (30/09)
(1) U postupcima povodom zahtjeva za proglašavanje međunarodne registracije žiga ništavom i zahtjeva za opoziv međunarodne registracije žiga Zavod obavješćuje nositelja međunarodne registracije žiga o podnesenom zahtjevu i zaključkom mu nalaže da imenuje zastupnika koji u roku od 60 dana od dana primitka zaključka mora Zavodu dostaviti punomoć o zastupanju.
(2) Rok iz stavka 1. ovoga članka ne može se produžavati.
(3) Primjerak zahtjeva dostavlja se zastupniku nakon podnošenja punomoći o zastupanju. Rok za očitovanje na zahtjev je 60 dana od dana primitka primjerka zahtjeva od strane zastupnika.
(4) Na zahtjev, rok iz stavka 3. ovoga članka može se produžiti najviše za 60 dana.
(5) Brisan.

ŽIG ZAJEDNICE
ZNAČENJE POJMOVA
Članak 67.a - stupa na snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju
U smislu ovoga Zakona pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:
a) »Uredba o žigu Zajednice« je Uredba Vijeća (EZ) 40/94 od 20. prosinca 1993. o žigu Zajednice i njezine izmjene i dopune,
b) »žig Zajednice« je žig kako je definiran u članku 1. stavku 1. Uredbe o žigu Zajednice,
c) »prijava žiga Zajednice« je prijava za registraciju žiga Zajednice koja je podnesena u skladu s odredbama Uredbe o žigu Zajednice,
d) »nacionalni žig« je žig stečen u postupku pred Zavodom u skladu s odredbama ovoga Zakona,
e) »nacionalna prijava žiga« je prijava žiga podnesena Zavodu u skladu s odredbama ovoga Zakona.

PROŠIRENJE UČINAKA ŽIGA ZAJEDNICE
Članak 67.b- stupa na snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju
Učinci prijava žigova Zajednice podnesenih i žigova Zajednice stečenih prije dana prijama Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, proširuju se na područje Republike Hrvatske.

ŽIG ZAJEDNICE KAO RANIJI ŽIG
Članak 67.c- stupa na snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju
(1) U smislu članka 6. ovoga Zakona, prijava žiga Zajednice i žig Zajednice su raniji žigovi u odnosu na nacionalne prijave žiga koje su podnesene, kao i na nacionalne žigove koji su na temelju takvih prijava stečeni nakon dana prijama Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.
(2) U smislu članka 6. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona, raniji žig Zajednice koji ima ugled u Europskoj uniji uzima se u obzir u skladu s odredbama članka 9. stavka 1. točke c) Uredbe o žigu Zajednice.
(3) Nacionalni žig ne može biti proglašen ništavim iz razloga što je u sukobu s ranijim žigom Zajednice ako taj raniji žig Zajednice ne udovoljava uvjetima o uporabi propisanim u članku 15. Uredbe o žigu Zajednice.

PROSLJEĐIVANJE PRIJAVE ŽIGA ZAJEDNICE
Članak 67.d- stupa na snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju
Ako je u skladu sa člankom 25. Uredbe o žigu Zajednice Zavodu podnesena prijava žiga Zajednice, plaća se pristojba i naknada troškova za prosljeđivanje u skladu s posebnim propisima.

PRETVARANJE PRIJAVE ŽIGA ZAJEDNICE I ŽIGA ZAJEDNICE U NACIONALNU PRIJAVU ŽIGA
Članak 67.e- stupa na snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju (30/09)
(1) Na temelju zahtjeva za pretvaranje prijave žiga Zajednice, odnosno žiga Zajednice u nacionalnu prijavu žiga podnesenog u skladu s odredbom članka 109. stavka 3. Uredbe o žigu Zajednice, Zavod provodi postupak za registraciju žiga sukladno odredbama ovoga Zakona.
(2) Upravne pristojbe i naknade troškova u postupku registracije iz stavka 1. ovoga članka plaćaju se u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugim propisima.
(3) Zavod obavještava podnositelja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka o njegovom primitku te mu zaključkom nalaže da u roku od 60 dana od primitka zaključka dostavi prijevod prijave žiga Zajednice na hrvatski jezik.
(4) Datum podnošenja, datum prvenstva i senioritet određuju se u skladu sa odredbom članka 108. stavka 3. Uredbe o žigu Zajednice.

SENIORITET
Članak 67.f- stupa na snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju
Senioritet nacionalnog žiga u smislu članka 34. i 35. Uredbe o žigu Zajednice može se zahtijevati u odnosu na žig Zajednice:
ako je nacionalni žig stečen prije dana stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije i
ako nacionalni žig ima prioritet prema žigu Zajednice u odnosu na kojeg se senioritet zahtijeva.

ZABRANA UPORABE ŽIGA ZAJEDNICE
Članak 67.g- stupa na snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju (30/09)
(1) Ako se uporaba žiga Zajednice iz članka 67.b ovoga Zakona suprotstavlja uporabi nacionalnog žiga stečenog prije dana prijma Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, odnosno stečenog na temelju nacionalne prijave podnesene prije dana prijama Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, nositelj takvog nacionalnog žiga može tužbom zahtijevati zabranu uporabe u Republici Hrvatskoj žiga Zajednice kojem je učinak u skladu s člankom 67.b ovoga Zakona proširen na područje Republike Hrvatske. Podnositelj tužbe mora dokazati da se žig Zajednice suprotstavlja njegovom nacionalnom žigu.
(2) Brisan.

ZAŠTITA ŽIGA ZAJEDNICE OD POVREDE
Članak 67.h- stupa na snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju
Na zaštitu u slučaju povrede žiga Zajednice primjenjuju se na odgovarajući način odredbe o zaštiti u slučaju povrede nacionalnog žiga.

SUD NADLEŽAN ZA ŽIG ZAJEDNICE
Članak 67.i- stupa na snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju
(1) Trgovački sud u Zagrebu je u Republici Hrvatskoj sud žiga Zajednice nadležan za odlučivanje u prvom stupnju, u smislu Uredbe o žigu Zajednice.
(2) Visoki trgovački sud je u Republici Hrvatskoj sud žiga Zajednice nadležan za odlučivanje u drugom stupnju, u smislu Uredbe o žigu Zajednice.

Dio jedanaesti   ZAJEDNIČKE ODREDBE O POSTUPKU PRED ZAVODOM
Ispravljanje pogrešaka
Članak 68.
(1) Kada upis u registar žiga ili objava prijave ili registracije žiga sadrži pogrešku do koje je došlo propustom Zavoda, Zavod će ispraviti pogrešku po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke.
(2) Za zahtjev za ispravak pogreške iz stavka 1. ovoga članka ne plaća se pristojba i naknada troškova.
(3) Zavod će objaviti ispravke pogrešaka učinjene u skladu s ovim člankom.

POKRETANJE POSTUPAKA
Članak 68. a
(1) Prijava za registraciju žiga može se podnijeti Zavodu neposredno u pisanom obliku, poštom ili elektroničkim putem.
(2) Zahtjevi za pokretanje ostalih postupaka uređenih ovim Zakonom podnose se Zavodu neposredno u pisanom obliku ili poštom.
(3) Uvjeti i način na koji se prijava za registraciju žiga te ostali zahtjevi za pokretanje postupaka dostavljaju Zavodu propisat će se Pravilnikom.

Pristojbe i naknade troškova postupka
Članak 69.
Za postupke propisane ovim Zakonom plaćaju se pristojbe i naknade troškova postupka u skladu s posebnim propisima.

Svjedodžba o pravu prvenstva
Članak 70.
Na zahtjev podnositelja prijave za registraciju žiga ili nositelja žiga i nakon uplate propisane pristojbe i naknade troškova, Zavod izdaje svjedodžbu o pravu prvenstva.

Registar žigova
Članak 71.
(1) Zavod vodi registar žigova koji sadržava podatke čiji je upis propisan ovim Zakonom i Pravilnikom.
(2) Svaka osoba ima pravo uvida u registar žigova.
(3) Na zahtjev svake zainteresirane osobe i nakon uplate propisane pristojbe i naknade troškova, Zavod izdaje izvadak i ispis iz registra žigova.

Službeno glasilo
Članak 72.
Zavod izdaje službeno glasilo u kojemu se objavljuju svi podaci čija je objava propisana ovim Zakonom i Pravilnikom.

Pretraživanje
Članak 73.
Zavod obavlja, na zahtjev svake zainteresirane osobe, usluge pretraživanja na istovjetnost i sličnost prijavljenih i registriranih žigova koji vrijede u Republici Hrvatskoj.

Zastupanje pred Zavodom
Članak 74.
(1) Fizičke ili pravne osobe koje nemaju prebivalište ili stvarno i djelatno industrijsko ili trgovačko sjedište u Republici Hrvatskoj mogu ostvarivati prava iz ovoga Zakona u postupcima pred Zavodom samo preko ovlaštenih zastupnika.
(2) Opća načela zastupanja i posebni uvjeti na temelju kojih osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvarivati prava iz ovoga Zakona uređeni su posebnim propisima.

ŽALBA
PRAVO ŽALBE
Članak 74.a
(1) Protiv rješenja Zavoda donesenih u prvom stupnju, stranka čijem zahtjevu u cijelosti ili u dijelu nije udovoljeno ima pravo žalbe u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
(2) Druge stranke u postupku koji je okončan rješenjem protiv koje se podnosi žalba imaju pravo biti stranke u žalbenom postupku.

SADRŽAJ ŽALBE
Članak 74.b
Pored podataka koje mora imati svaki podnesak, žalba treba sadržavati:
1. naznaku rješenja protiv kojeg se podnosi,
2. određenu izjavu o tome da se rješenje pobija u cijelosti ili u nekom dijelu,
3. razloge zbog kojih se žalba podnosi,
4. obrazloženje žalbe, te sve dokaze kojima podnositelj žalbe potvrđuje svoje navode iz žalbe,
5. potpis podnositelja žalbe,
6. punomoć ako se žalba podnosi putem zastupnika.

ODLUČIVANJE O ŽALBI
Članak 74.c
(1) Žalbeno vijeće odlučuje na sjednicama, većinom glasova.
(2) Žalbeno vijeće odlučuje na temelju podnesaka stranaka, a kada smatra da je to potrebno ili kada stranka u postupku to zahtijeva, može odrediti održavanje usmene rasprave. Stranke se na usmenu raspravu pozivaju najmanje 10 dana prije održavanja.

ŽALBENA VIJEĆA
Članak 74.d
(1) O žalbama iz članka 74.a ovoga Zakona odlučuju žalbena vijeća u području prava industrijskog vlasništva.
(2) Na sastav i ustrojstvo žalbenih vijeća iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe Zakona o patentu.

Dio trinaesti   GRAĐANSKOPRAVNA ZAŠTITA
OSOBE OVLAŠTENE ZAHTIJEVATI ZAŠTITU PRAVA
Članak 75.
Osim nositelja prava, odnosno osobe koju on ovlasti u skladu s općim propisima o zastupanju, zaštitu prava iz ovoga Zakona može zahtijevati i nositelj isključive licencije u onoj mjeri u kojoj je stekao pravo na iskorištavanje žiga na temelju pravnog posla ili zakona.

ZAHTJEV ZA UTVRĐENJEM I ZAHTJEV ZA PRESTANKOM POVREDE
Članak 76.
(1) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 7. stavka 2. i 3. ovoga Zakona povrijedila žig, nositelj žiga može tužbom zahtijevati utvrđenje povrede.
(2) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 7. stavka 2. i 3. ovoga Zakona povrijedila žig, nositelj žiga može tužbom zahtijevati prestanak povrede i zabranu takve i slične povrede ubuduće.
(3) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke radnje prouzročila ozbiljnu prijetnju da će žig biti povrijeđen, nositelj žiga može tužbom zahtijevati prestanak poduzimanja te radnje i zabranu povrede žiga.
(4) Zahtjevi iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka mogu se postaviti i protiv osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti pruža usluge koje se koriste u radnjama kojima se povrjeđuje žig odnosno od kojih prijeti povreda žiga.

ZAHTJEV ZA ODUZIMANJEM I UNIŠTENJEM PREDMETA
Članak 77.
 (1) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 7. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona povrijedila žig, nositelj žiga može tužbom zahtijevati da se na njezin teret, proizvodi koji su obilježeni znakom kojima se povređuje žig povuku iz prometa, oduzmu ili unište.
(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka sud će odrediti na teret tuženika, osim ako postoje osobiti razlozi da tako ne odluči.
(3) Prilikom određivanja mjera iz stavka 1. ovoga članka sud će paziti da one budu razmjerne naravi i intenzitetu povrede.

ZAHTJEV ZA NAKNADOM ŠTETE, ZA UOBIČAJENOM NAKNADOM I ZA KORISTIMA STEČENIM BEZ OSNOVE
Članak 78.
(1) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 7. stavka 2. i 3. ovoga Zakona nositelju žiga prouzročila štetu, on može tužbom zahtijevati popravljanje štete prema općim pravilima o popravljanju štete iz Zakona o obveznim odnosima.
(2) Protiv osobe koja je neovlašteno poduzela neku od radnji iz članka 7. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, nositelj žiga može tužbom zahtijevati plaćanje naknade u iznosu kojeg je s obzirom na okolnosti mogao zahtijevati u ugovoru o licenciji, da je sklopljen.
(3) Protiv osobe koja je bez osnove u pravnom poslu, odluci suda ili zakonu, neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 7. stavka 2. i 3. ovoga Zakona povrijedila žig te time stekla neku korist, nositelj žiga može tužbom zahtijevati vraćanje ili naknađivanje tih koristi prema općim pravilima o stjecanju bez osnove iz Zakona o obveznim odnosima.
(4) Zahtjevi iz stavaka 1., 2. i 3. se međusobno ne isključuju. Prilikom odlučivanja o kumulativno postavljenim zahtjevima iz stavaka 1 - 3 sud će paziti na opća načela iz Zakona o obveznim odnosima.

ZAHTJEV ZA OBJAVOM PRESUDE
Članak 79.
Nositelj žiga može zahtijevati da pravomoćna presuda kojom se makar i djelomično udovoljilo zahtjevu usmjerenom na zaštitu žiga u slučaju povrede, bude objavljena u sredstvima javnog priopćavanja na trošak tuženika. Sud će, u granicama tužbenog zahtjeva, odlučiti u kojem će sredstvu javnog priopćavanja presuda biti objavljena te hoće li se objaviti cijela presuda ili njezin dio. Ako sud odluči da se objavi samo dio presude, odredit će, u granicama tužbenog zahtjeva, da se objavi barem izreka i prema potrebi onaj dio presude iz kojeg je vidljivo o kakvoj se povredi radi i tko je povrijedio žig.

Članak 79.a
(1) Nositelj žiga koji je pokrenuo parnični postupak za zaštitu žiga u slučaju povrede može zahtijevati dostavu podataka o podrijetlu i distribucijskim kanalima robe ili usluga kojima se povrjeđuje njegov žig.
(2) Zahtjev iz članka 1. se može postaviti u obliku tužbe ili privremene mjere protiv:
osobe koja je tužena u parničnom postupku iz stavka 1. ovoga članka,
osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti posjeduje robu za koju se sumnja da se njome povrjeđuje žig,
osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti daje usluge za koje se sumnja da se njima povrjeđuje žig,
osobe koje u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti daju usluge koje se koriste u radnjama za koje se sumnja da se njima povrjeđuje žig,
osobe koja je od jedne od navedenih osoba označena kao osoba koja sudjeluje u proizvodnji ili distribuciji roba ili davanju usluga za koje se sumnja da se njima povređuje žig.
(3) Zahtjev iz članka 1. se može postaviti i kao prvi zahtjev u stupnjevitoj tužbi, ako je osoba protiv koje se postavlja tuženik i u glavnom zahtjevu.
(4) Zahtjev za dostavom podataka o podrijetlu roba i distribucijskim kanalima roba ili usluga iz stavka 1. ovoga članka može obuhvaćati osobito:
podatke o imenima i adresama proizvođača i distributera, dobavljača i drugih prijašnjih posjednika robe odnosno davatelja usluga, kao i prodavača na veliko i prodavača na malo kojima je ta roba namijenjena,
podatke o količinama proizvedene, izrađene, isporučene, primljene ili naručene robe ili usluga, kao i cijenama ostvarenim za odnosnu robu i usluge.
(5) Osoba prema kojoj je postavljen zahtjev na dostavu podataka iz ovoga članka može odbiti dostavu tih podataka iz istih razloga iz kojih se prema pravilima Zakona o parničnom postupku može uskratiti svjedočenje. Ako odbije dostavu podataka bez opravdanog razloga, odgovara za štetu u skladu s odredbama Zakona o obveznim odnosima.
(6) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja na propise o načinu korištenja povjerljivih podataka u građanskim i kaznenim postupcima, na propise kojima se uređuje odgovornost za zlouporabu prava na dobivanje podataka, te na propise kojima se uređuje obrada i zaštita osobnih podataka.
(7) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja na odredbe iz članka 79.c i 79.d ovoga Zakona kojima se uređuje pribavljanje dokaza.

PRIVREMENE MJERE ZBOG POVREDE ŽIGA
Članak 79.b
(1) Na zahtjev nositelja žiga koji učini vjerojatnim da mu je žig povrijeđen ili da prijeti opasnost od povrede žiga, sud može odrediti bilo koju privremenu mjeru koja je usmjerena na prestanak ili sprječavanje povrede, a osobito:
naložiti protivniku osiguranja da prestane, odnosno odustane od radnji kojima se povređuje žig; ovaj nalog sud može izreći i protiv posrednika čije usluge koriste treće osobe da bi povrijedile žig;
odrediti oduzimanje ili isključenje iz prometa proizvoda koji su protupravno obilježeni žigom.
(2) Na zahtjev nositelja žiga koji učini vjerojatnim da mu je žig povrijeđen u obavljanju gospodarske djelatnosti s ciljem pribavljanja gospodarske ili ekonomske koristi, te da mu zbog takve povrede prijeti nenadoknadiva šteta, pored privremenih mjera iz stavka 1. ovoga članka, sud može odrediti i oduzimanje pokretnina ili nekretnina u vlasništvu protivnika osiguranja koje nisu u neposrednoj vezi s povredom, kao i zabranu raspolaganja sredstvima na računu kod financijskih institucija i raspolaganja drugom imovinom.
(3) Radi određivanja i provedbe privremene mjere iz stavka 2. ovoga članka sud može zahtijevati od protivnika osiguranja ili drugih osoba koje time raspolažu, dostavu bankovnih, financijskih i drugih ekonomskih podataka, ili pristup drugim potrebnim podacima i dokumentima. Sud je dužan osigurati čuvanje tajnosti, te zabraniti svaku zlouporabu ovih podataka.
(4) Privremena mjera iz stavka 1. ovoga članka se može izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita, ili da prijeti opasnost od nastanka nenadoknadive štete. Privremena mjera iz stavka 2. ovoga članka se može izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita ili da je s obzirom na osobito teške okolnosti povrede to potrebno. Ako je privremena mjera izrečena bez obavješćivanja protivnika osiguranja, sud će rješenje o privremenoj mjeri, odmah po njenoj provedbi, dostaviti protivniku osiguranja.
(5) U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere, koji ne može biti kraći od 20 radnih odnosno 31 kalendarski dan od dana dostave rješenja predlagatelju osiguranja, ovisno o tome koji kasnije istječe.
(6) Na pitanja koja nisu uređena u ovom članku primjenjuju se odredbe Ovršnog zakona.
(7) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja na mogućnost određivanja privremenih mjera prema drugim odredbama ovoga Zakona i odredbama Ovršnog zakona.

PRIVREMENE MJERE ZA OSIGURANJE DOKAZA
Članak 79.c
(1) Na zahtjev nositelja žiga koji učini vjerojatnim da mu je žig povrijeđen ili da prijeti opasnost od povrede žiga, sud može odrediti privremenu mjeru radi osiguranja dokaza.
(2) Privremenom mjerom iz stavka 1. ovoga članka sud može osobito odrediti:
izradu detaljnog opisa robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje žig, uz ili bez uzimanja primjeraka,
oduzimanje robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje žig,
oduzimanje materijala i sredstava što su upotrijebljeni za izradu i distribuciju robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje žig, te dokumentacije koja se na to odnosi.
(3) Privremena mjera iz ovoga članka se može izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da prijeti opasnost od uništenja dokaza ili od nastanka nenadoknadive štete. Ako je privremena mjera izrečena bez obavješćivanja protivnika osiguranja, sud će rješenje o privremenoj mjeri, odmah po njenoj provedbi, dostaviti protivniku osiguranja.
(4) U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere, koji ne može biti kraći od 20 radnih, odnosno 31 kalendarski dan od dana dostave rješenja predlagatelju osiguranja, ovisno o tome koji kasnije istječe.
(5) Na pitanja koja nisu uređena u ovom članku primjenjuju se odredbe Ovršnog zakona.
(6) Odredbe ovoga članka ne utječu na mogućnost suda da naloži mjere za osiguranje dokaza u skladu s odredbama Zakona o parničnom postupku.

PRIBAVLJANJE DOKAZA TIJEKOM PARNIČNOG POSTUPKA
Članak 79.d
(1) Kada se stranka u parničnom postupku poziva na dokaz i tvrdi da se on nalazi kod druge stranke ili pod njezinom kontrolom, sud će tu stranku pozvati da podnese taj dokaz, ostavljajući joj za to određeni rok.
(2) Kada nositelj žiga kao tužitelj u tužbi tvrdi da se dogodila povreda žiga u obavljanju gospodarske djelatnosti radi stjecanja gospodarske ili ekonomske koristi i tijekom postupka učini to vjerojatnim, te kada se u postupku poziva na bankovne, financijske ili slične ekonomske dokumente, isprave i slične dokaze i tvrdi da se oni nalaze kod druge stranke ili pod njezinom kontrolom, sud će tu stranku pozvati da podnese te dokaze, ostavljajući joj za to određeni rok.
(3) Kada stranka koja je pozvana na podnošenje dokaza poriče da se dokaz nalazi kod nje ili pod njezinom kontrolom, sud može radi utvrđivanja te činjenice izvoditi dokaze.
(4) U pogledu prava stranke da uskrati podnošenje dokaza na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku o pravu na uskratu svjedočenja.
(5) Sud će, s obzirom na sve okolnosti, po svom vlastitom uvjerenju ocijeniti od kakva je značenja to što stranka kod koje se dokaz nalazi neće postupiti po rješenju suda kojim joj se nalaže da podnese dokaz ili protivno uvjerenju suda poriče da se dokaz nalazi kod nje.
(6) Protiv odluke suda iz stavka 1.i 2. ovoga članka nije dopuštena posebna žalba.

HITNOST I PRIMJENA ODREDABA DRUGIH ZAKONA
Članak 79.e
(1) Postupak zbog povrede prava iz ovoga Zakona je hitan.
(2) Na postupke zbog povrede žiga se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku odnosno Ovršnog zakona.
(3) Na zahtjev suda ili neke od stranaka u postupku zbog povrede žiga Zavod odnosno Žalbeno vijeće će odmah uzeti u rad zahtjev za proglašenjem ništavim rješenja o registraciji žiga koji je podnesen prije ili u tijeku parnice i žurno po njemu postupati. Sud će obzirom na okolnosti slučaja odlučiti hoće li odrediti prekid postupka do konačne odluke o zahtjevu za proglašenje ništavim rješenja o registraciji žiga.

Dio četrnaesti   PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 80.
(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba koja znak koji je istovjetan ili sličan tuđem žigu neovlašteno rabi, reproducira ili oponaša, ističe na proizvodima ili pakiranjima, nudi proizvode obilježene takvim znakom, stavlja ih na tržište ili skladišti u te svrhe, uvozi ili izvozi proizvode obilježene takvim znakom, takav znak rabi pri pružanju usluga ili na poslovnim dokumentima i u reklamiranju (članak 7. stavak 2. točke 1. i 2.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna fizička osoba.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna fizička osoba obrtnik, odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, kada su prekršaj počinile u vezi s obavljanjem svog obrta odnosno samostalne djelatnosti.
(5) Proizvodi koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjene prekršaje iz stavka 1., 2. 3. i 4. ovoga članka oduzet će se, a sud će odlučiti o tome hoće li se predmeti protupravno obilježeni žigom uništiti, učiniti neraspoznatljivim ili će se uporabiti na drugi način.

Dio trinaesti    PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Postupci povodom prijave za registraciju Žiga u tijeku
Članak 81.
Postupci povodom prijava žigova koje su podnesene prije dana početka primjene ovoga Zakona, a koji nisu završeni do dana početka primjene ovoga Zakona, nastavit će se prema odred­bama ovoga Zakona.

Drugi postupci u tijeku
Članak 82.
(1) Postupci zbog povrede žiga ili prava iz prijave za registraciju žiga, koji do dana početka primjene ovoga Zakona nisu završeni, dovršit će se prema propisima koji su bili na snazi do dana početka primjene ovoga Zakona.
(2) Postupci za proglašavanje rješenja o priznanju žiga ništavim i postupci povodom zahtjeva za prestanak vrijednosti žiga zbog neuporabe koji do dana početka primjene ovoga Zakona nisu završeni dovršit će se prema propisima koji su bili na snazi do dana početka primjene ovoga Zakona.

Provedbeni propis
Članak 83.
Pitanja iz članaka: 15. stavka 3.; 21. stavka 1.; 25. stavka 2.; 27. stavka 4.; 33. stavka 3.; 34. stavka 2.; 35. stavka 2.; 37. stavka 3.; 38. stavka 4.; 39. stavka 8.; 40. stavka 4.; 44. stavka 8.; 46. stavka 4.; 49. stavka 8.; 61. stavka 1.; 71. stavka 1. i članka 72. ovoga Zakona uredit će ministar nadležan za rad Zavoda pravilnikom koji će donijeti na prijedlog ravnatelja Zavoda do početka primjene ovoga Zakona.

Prestanak vrijednosti drugih propisa
Članak 84.
Danom početka primjene ovoga Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o žigu (»Narodne novine«, br. 78/99. i 127/99.), osim odredbe o zastupanju (članak 59.) koja se primjenjuje do donošenja posebnoga propisa.

Prijelazne i završne odredbe iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o žigu (NN 76/07)

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 15.
(1) Upravni sporovi koji su prije 1. lipnja 2008. već pokrenuti pred Upravnim sudom dovršit će se pred Upravnim sudom u skladu s odredbama koje su bile na snazi do tog datuma.
(2) Stranka koja je do 1. lipnja 2008. podnijela tužbu Upravnom sudu u skladu s odredbama koje su bile na snazi do tog datuma, može zahtijevati od Upravnog suda da prekine postupak ako je u roku od 30 dana od tog datuma podnijela žalbu u skladu s odredbama ovoga Zakona zbog istih razloga i s istim obrazloženjem kao u tužbi, ako je žalba protiv takvog upravnog akta prema odredbama ovoga Zakona dopuštena. Protiv upravnog akta kojeg se na temelju te žalbe donese u drugom stupnju, može se pokrenuti upravni spor, u skladu s odredbama Zakona o upravnim sporovima.«

Članak 16.
Postupci koji se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona vode zbog zaštite žiga od povrede, dovršit će se prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 17.
Pravilnik iz članka 83. Zakona o žigu (»Narodne novine, br. 173/03.) uskladit će s odredbama ovoga Zakona ministar nadležan za rad Zavoda, na prijedlog ravnatelja Zavoda, najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 18.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 2. i 7. koji stupaju na snagu 1. lipnja 2008. i članka 6. koji stupa na snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.