Dva spojena zupčanika

Nacionalna strategija intelektualnog vlasništva

Revidirana Nacionalna strategija razvoja intelektualnog vlasništva Republike Hrvatske za razdoblje 2010-2012

Na 49. sjednici Vlade Republike Hrvatske 1. travnja 2010. usvojena je revidirana Nacionalna strategija razvoja sustava intelektualnog vlasništva Republike Hrvatske za razdoblje 2010-2012 s pripadajućim Akcijskim planom.

Prva Nacionalna strategija za razdoblje 2005-2010 uspješno je provedena do kraja 2009. godine, te je s obzirom na postignuto i uzimajući u obzir s vremenom izmijenjene okolnosti ista revidirana za naredno trogodišnje razdoblje.

Provedbom revidirane Nacionalne strategije želi se osigurati razina zaštite prava intelektualnog vlasništva jednaka razini zaštite koja postoji u EU-u i usklađenost sa svim međunarodnim ugovorima koje je RH sklopila u tom području, kao i osiguravanje optimalnih uvjeta za naprednu primjenu intelektualnog vlasništva, kao poluge gospodarskog rasta i pokretača znanstvenog, kulturnog i ukupnog društvenog napretka, jednake uvjetima u vodećim zemljama EU-a.

 

Nacionalna strategija razvoja sustava intelektualnog vlasništva Republike Hrvatske 2005-2010

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici od 13. listopada 2005. usvojila Nacionalnu strategiju razvoja sustava intelektualnog vlasništva Republike Hrvatske 2005-2010, koju je predložio i čiju izradu je koordinirao Državni zavod za intelektualno vlasništvo.

Donošenjem Nacionalne strategije razvoja sustava intelektualnog vlasništva stvoreni su temeljni uvjeti za osiguranje razine zaštite prava intelektualnog vlasništva slične razini zaštite koja postoji u EU, te za trajno održavanje i usklađivanje razine zaštite sa svim međunarodnim obvezama i ugovorima koje je RH sklopila na tom području. Strategija bi trebala osigurati i unapređenje primjene intelektualnog vlasništva kao poluge gospodarskog rasta i pokretača znanstvenog, kulturnog i ukupnog društvenog napretka. Također, jedna od glavnih zadaća predviđenih Strategijom je informiranje javnosti i povećanje stupnja javne svijesti o važnosti intelektualnog vlasništva i društvenoj koristi koju donosi uređen sustav zaštite, provedbe i primjene intelektualnog vlasništva.

U provedbi ove strategije uz Državni zavod za intelektualno vlasništvo sudjeluju i drugi čimbenici nacionalnog sustava intelektualnog vlasništva, prvenstveno tijela za provedbu prava intelektualnog vlasništva kao što su Državni inspektorat, Carinska uprava, Policija i Ministarstvo pravosuđa, kao i državna tijela i institucije zadužene za pojedine aspekte gospodarskog, znanstveno-tehnološkog te kulturnog razvitka.

 

Ispiši stranicu