12 | 10 | 2021

Objavljen globalni inovacijski indeks 2021

Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo objavila je novo izdanje publikacije 'Globalni inovacijski indeks 2021'.

Ovogodišnje izdanje globalnog inovacijskog indeksa predstavlja najnoviju globalnu ljestvicu inovacija u 132 zemlje, oslanjajući se na 81 različitog pokazatelja. Koristeći se najnovijim globalnim sustavom praćenja inovacijskih trendova (Global Innovation Tracker), izdanje se bavi i utjecajem pandemije COVID-19 na inovacije. Kao i prethodna izdanja, indeks predstavlja vrijedan alat za usporedbu inovacijskog učinka i pomaže kreatorima politika, poslovnim liderima i ostalim dionicima u procjeni inovacijskog napretka na godišnjoj razini.

U pogledu ukupne vrijednosti globalnog inovacijskog indeksa Hrvatska je ove godine na 42. mjestu od 132 analizirane zemlje, što je približno jednako njezinom rangu u posljednjih pet godina ali za jedno mjesto niže od prošlogodišnjeg rezultata (41. mjesto). Kao i prethodnih godina vodeće zemlje prema globalnom inovacijskom indeksu su Švicarska (1.) i Švedska (2.) a među prvih pet su ponovno SAD, Ujedinjena Kraljevina i Republika Koreja. Prema podindeksu ulaganja u inovacije Hrvatska je ove godine na 73. mjestu, što je znatno niže nego 2020. godine (41.mjesto), a prema podindeksu inovativnih rezultata, Hrvatska je na 48. mjestu, što predstavlja pad u odnosu na 2020. godinu, ali i više mjesto u odnosu na 2019. godinu (52. mjesto). Navedeni rezultati ukazuju da su u 2021. inovacijski rezultati Hrvatske relativno slabiji u odnosu na ulaganja u inovacije. U odnosu na usporedive zemlje, Hrvatska se prema globalnom inovacijskom indeksu među 51 svjetskim gospodarstvom s visokim dohotkom nalazi na 38. mjestu, dok se u odnosu na gospodarstva  39 europskih zemalja nalazi na 28. mjestu, čime je zadržala prošlogodišnje pozicije. U odnosu na dohodak po stanovniku (BDP per capita) inovacijski rezultati Hrvatske sukladni su očekivanima u odnosu na razinu njezinog gospodarskog razvoja. Kao najizraženije prednosti Hrvatske prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima ističu se primjerice ekološka održivost, izvoz kulturnih i kreativnih usluga u odnosu na ukupnu trgovinu te broj objavljenih znanstvenih i tehničkih članaka, a prema omjeru učenika i učitelja u srednjoškolskom obrazovanju Hrvatska se nalazi na 1. mjestu među 132 zemlje, premda se navodi da su dostupni podaci iz ranijih godina (2017.). Među najvećim slabostima Hrvatske prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima ističu se primjerice niska razina znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije (113. mjesto), niska razina razvijenosti klastera (123.) te niska produktivnost rada (108.).

Sažeti prikaz inovacijskih rezultata Hrvatske prema globalnom inovacijskom indeksu.

Cjelovita publikacija Global Innovation Indeks 2021 nalazi se na sljedećoj poveznici.

Više o Globalnom inovacijskom indeksu:

Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (World Intellectual Property Organization - WIPO) godišnje objavljuje Globalni inovacijski indeks (GII) koji predstavlja vodeću referencu za mjerenje inovacijskog učinka gospodarstava širom svijeta. Indeks mjeri inovacije na temelju kriterija koji uključuju institucije, ljudski kapital i istraživanja, infrastrukturu, kreditiranje i ulaganja, povezanost istraživanja i industrije; rezultate i učinke znanja i tehnologije te kreativne rezultate.

 

Ispiši stranicu