16 | 01 | 2024
Objavljena studija Ekonomski utjecaj krivotvorenja u sektorima odjeće, kozmetike i igračaka u Europskoj Uniji
Europska promatračnica za povrede prava intelektualnog vlasništva koja djeluje u sklopu Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) objavila je studiju „Ekonomski utjecaj krivotvorenja u sektorima odjeće, kozmetike i igračaka u Europskoj Uniji“. Kratki sažetak studije dostupan je na ovoj poveznici.
Sektorske studije objavljene tijekom 2015. - 2018. zasebno su analizirale dvanaest sektora kako bi se kvantificirao ekonomski učinak krivotvorenja u nekoliko sektora gospodarstva Europske unije. Od tada su dostupne nove informacije koje omogućuju razmatranje dodatnih aspekata krivotvorenja, poput trendova u zadržavanju krivotvorene robe i povreda prava povezanih s krivotvorenjem.
Na temelju iste metodologije ova studija procjenjuje ekonomski učinak krivotvorenja na prodaju i zapošljavanje u tri sektora: odjeća (uključujući obuću), kozmetika i igračke.
Procjenjuje se da je legalna industrija odjeće izgubila gotovo 12 milijardi eura prihoda kao godišnji prosjek u razdoblju 2018. – 2021., što predstavlja 5,2 % prodaje odjeće u EU-u. Kao posljedica gubitka prodaje zbog krivotvorina, industrija odjeće zapošljavala je 160.000 ljudi manje svake godine u istom razdoblju, a Njemačka i Italija su tržišta koja su najviše pogođena.
Tržište kozmetike u EU puno je manje od tržišta odjeće i čini otprilike jednu trećinu tržišta. Procijenjena izgubljena prodaja kozmetike zbog krivotvorenja iznosi 3 milijarde eura, što odgovara 4,8% ukupne prodaje. Francuska kozmetička industrija najviše je pogođena, s 800 milijuna eura godišnjeg gubitka prodaje. Izgubljeno zaposlenje u EU procjenjuje se na gotovo 32.000 ljudi.
Sektor igračaka najmanji je od tri sektora analizirana u ovoj studiji, ali ima najveći omjer izgubljene prodaje zbog krivotvorenja: 8,7 %, što odgovara 1 milijardi EUR izgubljene prodaje i 3.600 manje zaposlenih u ovoj industriji. Njemačka industrija igračaka imala je jednu trećinu izgubljene prodaje zbog prisutnosti lažnih igračaka u EU.
Apsolutni gubici ne mogu se procijeniti za neke države članice zbog nedostatka podataka o legalnoj prodaji ili zapošljavanju iz službene statistike. Gubici prodaje zbog krivotvorina kao udio u ukupnoj prodaji u svakom sektoru procjenjuju se na temelju modela koji otkrivaju koji od nekoliko pokazatelja krivotvorina utječe na trendove prodaje.
Može se zaključiti da što je veći postotak ispitanika koji se izjašnjavaju da su kupili krivotvorine u nekoj zemlji, to je veći omjer izgubljene prodaje zbog krivotvorina u sektorima odjeće i kozmetike. Također, što je veće zadržavanje odjeće i igračaka na granicama u državi članici, manji je gubitak prodaje zbog krivotvorenja. Uz to, što je veći broj prijavljenih kaznenih djela vezanih uz zloupotrebu droga ili korupcije, to je veći utjecaj krivotvorenja u tri sektora. Konačno, što je veći postotak građana koji smatraju da je korupcija u porastu u posljednje 3 godine, to je veći utjecaj krivotvorenja na industriju igračaka.
Još jedan važan rezultat analize prodaje u razdoblju 2018.-2021. bio je veliki utjecaj pandemije COVID-19 na prodaju kako legitimne tako i krivotvorene robe, posebno u sektoru odjeće. Potrebno je dulje razdoblje analize kako bi se potvrdio povratak na razinu prije krize ili strukturna promjena u utjecaju krivotvorenja na različite sektore.
Cjelovita studija dostupna je na ovoj poveznici.