25 | 04 | 2012
Svjetski dan intelektualnog vlasništva – 26.travnja 2012. godine
Poruka glavnoga direktora Francisa Gurrya
Svjetski dan intelektualnog vlasništva – 26.travnja 2012. godine
Dan intelektualnog vlasništva prigoda je za proslavu doprinosa intelektualnog vlasništva inovacijama i kulturnom stvaralaštvu – i neizmjernog dobra koje te dvije društvene pojave donose svijetu.
To je prigoda za podizanje svijesti o ulozi intelektualnog vlasništva kao mehanizma za postizanje ravnoteže između konkurentskih interesa vezanih uz inovacije i kulturno stvaralaštvo: interesa pojedinog stvaraoca i interesa društva; interesa proizvođača i interesa potrošača; interesa za poticanje inovacija i stvaralaštva i interesa za zajedničko uživanje u koristima (prednostima) koje iz njih proizlaze.
Ove su godine tema Dana intelektualnog vlasništva vizionarski inovatori – ljudi čije inovacije mijenjaju naše živote. Njihov je utjecaj velik. Oni katkada mogu promijeniti način funkcioniranja društva.
Uzmimo, na primjer, kineskog izumitelja Caia Luna koji je postavio temelje proizvodnje papira – tehnologije koja je promijenila sve, jer je omogućila pohranu znanja u zapisima. Nakon toga, stvoren je izum pokretnog tipa koji je u Europu uveo Johannes Gutenberg svojim izumom tiskarskog stroja, koji je omogućio širenje i demokratizaciju znanja. Tijekom života svjedočili smo pretvorbi sadržaja u digitalni oblik i širokoj distribuciji stvaralačkih djela putem interneta i svjetske mreže – čiji razvoj, između ostaloga, možemo zahvaliti Timu Bernersu Leeju.
Iza mnogih neobičnih izuma stoje neobične ljudske priče. U doba kad su znanstvenice bile malobrojne, Marie Curie Sklodovska morala je uložiti veliki napor kako bi dokazala da je u potpunosti samostalna znanstvenica, a ne samo supruga znanstvenika. Morala je ulagati velike napore i zbog toga što je kao imigrantica radila u drugoj državi. Njezina želja za znanjem dovela ju je do temeljnih otkrića za koja je dobila Nobelovu nagradu u dvije različite discipline – za fiziku i za kemiju – jedina osoba koja je to ikada postigla.
Inovacije u umjetnosti vrte se oko novih načina viđenja stvari. Vizionarski umjetnik ili vizionarski skladatelj ili vizionarski pisac ima sposobnost pokazati nam jedan drukčiji način, nov način gledanja na svijet. Na primjer, Bob Dylan: on je uhvatio ono što je tada visjelo negdje u zraku i preoblikovao više vrsta glazbe, uglavnom folk i rok glazbe. Ili uzmimo, na primjer, arhitekte – kao što su Zaha Hadid ili Norman Foster – koji se bave preoblikovanjem gradskih pejzaža i nalaženjem novih načina uljepšavanja naše svakodnevice, vodeći pri tom računa o potrebi očuvanja okoliša.
Za napredak trebamo inovacije. Bez inovacija bismo kao ljudska vrsta ostali u istom stanju u kojem smo i sada. Ali izumi ili inovacije – na primjer, u području zdravlja – imaju relativno malu vrijednost za društvo, osim ako ih se koristi i ako ih se dijeli. To je velika politička dilema. S jedne su strane troškovi inovacija u modernoj medicini veliki, dok su s druge strane potreba suosjećanja i potreba dijeljenja korisnih inovacija također velike.
Vjerujem da bismo intelektualno vlasništvo trebali smatrati mehanizmom koji nam omogućava da se s tim izazovima uhvatimo u koštac.
Ali pri tom moramo pronaći najpravednije rješenje i baš zbog toga moramo razgovarati o intelektualnom vlasništvu. Prigodom Dana intelektualnog vlasništva posebno bih želio potaknuti mlade ljude da se uključe u tu raspravu, jer je intelektualno vlasništvo po definiciji vezano uz promjene i novost. Ono je vezano uz transformacije koje želimo postići u društvu.