22 | 12 | 2025

EPO objavio studiju “Mapiranje globalnog kvantnog ekosustava”

fotografija tehnologija

Izvor: EPO 

Kvantne tehnologije imaju potencijal transformirati način na koji računamo, komuniciramo i mjerimo svijet oko nas, s primjenama od obrane do zdravstva. Predviđa se da će globalno kvantno tržište do 2035. dosegnuti oko 93 milijarde eura (McKinsey & Company, Quantum Technology Monitor, 2025). 

Studija “Mapiranje globalnog kvantnog ekosustava” nastala u suradnji  Europskog patentnog ured (EPO) i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) daje sveobuhvatnu analizu kvantnog ekosustava što uključuje aktivnost patentiranja, ulaganja, vještine, lance opskrbe i javne politike. Prema nalazima studije područje koje obuhvaćaju kvantne tehnologije brzo se širi s rastućim brojem tvrtki na tržištu, povećanjem ulaganja i snažnim rastom inovacija, ali se suočava i s izazovima vezanim uz širenje (scale-up) i komercijalizaciju tehnologije. Prema studiji, broj međunarodnih patentnih obitelji (International patent families, IPF) – skupa patentnih prijava podnesenih u nekoliko zemalja za isti izum – u kvantnoj tehnologiji povećao se pet puta samo u posljednjem desetljeću. 

Studija identificira tri glavna podsektora: kvantnu komunikaciju, kvantno računarstvo (uključujući simulaciju) i kvantno opažanje - naprednu  senzorsku tehnologiju koja detektira promjene u kretanju. U razdoblju do 2022. zabilježen je najveći broj IPF-ova u području kvantne komunikacija, međutim u razdoblju od 2005. do 2024.  broj IPF-ova u području kvantnog računarstva postigao je najveći rast  povećavši se gotovo 60 puta te se  predviđa se da će postati najveće područje u kvantnom ekosustavu. 

U razdoblju od 2005. do 2024. godine inovatori diljem svijeta generirali su oko 9740 IPF-ova povezanih s kvantnom tehnologijom, pri tome su prednjačile Sjedinjene Američke Države (SAD) a slijede Europa, Japan, Kina i Republika Koreja. Unutar Europe, tri vodeće zemlje za patentiranje u području  kvantne tehnologije bile su Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska. Europa također svjedoči pojavi dinamičnih startupova u području kvantne tehnologije, poput francuskih tvrtki C12 i PASQAL, koje su uključene kao studije slučaja u studiju, iako se mnoge suočavaju s izazovima u financiranju i širenju (scale-up). 

Kvantni ekosustav danas obuhvaća više od 4500 tvrtki, s manje od 1000 temeljnih tvrtki (nešto manje od 20%) usmjerenih na kvantne tehnologije. Temeljne kvantne tvrtke  kojima je kvantna tehnologija glavna djelatnost, obično su startupovi i uvelike se oslanjaju na ulaganja u ranoj fazi i javno financiranje. Većinu podnositelja patenata i radnih mjesta povezanih s kvantnom tehnologijom (80%) čine tvrtke kojima kvantna tehnologija nije glavna djelatnost te su one u najboljem položaju za komercijalizaciju. 

Europa je domaćin jednog od najgušćih klastera temeljnih kvantnih tvrtki u svijetu, s postotkom temeljnih tvrtki blizu 40% u zemljama poput Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Francuske. To je u oštroj suprotnosti sa SAD-om gdje je udio temeljnih kvantnih tvrtki niži (20%), a veća je prisutnost tehnoloških divova. Time se  Europa ističe svojom živopisnom zajednicom startupova u tom području, no zaostaje u osiguravanju financiranja i širenju (scale-up).

Pet tvrtki s najvećim brojem prijava IPF-ova u području kvantne tehnologije u razdoblju 2005.-2024. bili su IBM, LG, Toshiba, Intel i Microsoft. Europske tvrtke poput IQM Finland i Robert Bosch također su među vodećim prijaviteljima u područjima kvantnog računarstva i senzora. 

Četiri od pet najboljih sveučilišta po broju citiranih IPF-ova povezanih s kvantnom tehnologijom bila su iz SAD-a, predvođene s Massachusetts Institute of Technology (MIT)  i Harvard University. Francuski Nacionalni centar za znanstvena istraživanja (Centre national de la recherche scientifique, CNRS) se ističe kao jedina europska javna institucija koja se pojavila među 20 najvećih prijavitelja. 

Prema studiji, suradnja između javnih istraživačkih organizacija, startupova i velikih tvrtki postaje sve važnija u kvantnim inovacijama. Područje se također suočava s izazovima, uključujući rastuću koncentraciju i ovisnost o globalnim lancima opskrbe za kritične komponente. Kvantne tvrtke također moraju osigurati i vrlo složene tehničke vještine, kao i poticati integraciju vještina potrebnih za komercijalizaciju.

Kvantne tehnologije imaju ogroman potencijal, ali su još uvijek u ranim fazama razvoja. Kao što ova studija i Draghijevo izvješće ističu, EU ima prostora za povećanje svojih kvantnih ulaganja, posebno u usporedbi s vodećim zemljama poput Sjedinjenih Država. Za komercijalizaciju osnovnih istraživanja sada je potrebno financiranje privatnog sektora, a vlade bi to trebale učiniti prioritetom.

António Campinos, predsjednik EPO-a

U čast obilježavanja 100 godina kvantne mehanike u cilju podizanje globalne svijesti o njegovoj važnosti, Ujedinjeni narodi proglasili su 2025. godinu Međunarodnom godinom kvantne znanosti i tehnologije (IYQ).

Više informacija:
Studija Mapiranje globalnog kvantnog ekosustava
Platforma za prijave patenata vezanih uz kvantnu tehnologiju
• EPO-ov Deep Tech Finder (DTF)
• EPO-ova Promatračnica za patente i tehnologiju
 

Ispiši stranicu