03 | 10 | 2022

Predstavljen WIPO-ov Globalni inovacijski indeks za 2022.

U Ženevi je 29. rujna predstavljeno je 15. izdanje Globalnoga inovacijskog indeksa (Global Innovation Index, GII) koje objavljuje Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO). GII je svake godine posvećen analizi nekog od globalnih pitanja, a tema ovogodišnjeg izdanja je učinak inovacija na produktivnost i dobrobit društva u idućim desetljećima. Ovogodišnji GII otkriva da globalni rast produktivnosti potaknut povećanjem inovacija stagnira. Trenutni tehnološki napredak pokazuje znakove usporavanja rasta unatoč nedavnom povećanju izdataka za istraživanje i razvoj (R&D) i ulaganja rizičnog kapitala. Glavni ravnatelj WIPO-a Daren Tang je na predstavljanju GII-a za 2022. godinu naglasio da se inovacije nalaze na raskrižju uzrokovanom pandemijom bolesti COVID-19. Dok su ulaganja u inovacije naglo porasla u 2020. i 2021. godini, inovacije u 2022. u velikoj mjeri ovise o globalnim neizvjesnostima, ali i sve slabijem učinku odnosno niskoj produktivnosti potaknutoj inovacijama. Potrebno je više pozornosti usmjeriti ne samo na ulaganja u inovacije kao takve, već i na način na koji se inovacije mogu pretočiti u gospodarski rast u korist društva. Kvaliteta i vrijednost inovacija postat će ključni za uspjeh koliko i kvantiteta i opseg inovacija. Ističe se da bi uz politički mudrije upravljanje inovacijskim ekosustavima, nova era rasta potaknuta inovacijama i predvođena digitalnom revolucijom mogla tek započeti. Cjelokupno 15. izdanje Globalnog inovacijskog indeksa 2022 dostupno je na poveznici.

Pokazatelji GII-ja za Hrvatsku

Hrvatska se nalazi na 42. mjestu od ukupno obuhvaćene 132 države te je na 37. mjestu među 48 država s visokim dohotkom odnosno na 27. mjestu od 39 gospodarstava Europe. Od država članica EU-a, od Hrvatske su niže rangirane samo Grčka (44.), Slovačka (46.) i Rumunjska (49.), dok se odmah ispred Hrvatske nalaze Latvija (41.), Litva (39.) i Poljska (38.)
Hrvatska posljednjih desetak godina stagnira oko 40. mjesta na ljestvici, uz manje godišnje razlike u broju rangiranih zemalja i metodologiji izračuna indeksa.  Najbolji rezultat -  37. mjesto od 142. države - ostvaren je 2013. a najslabiji rezultat - 47. mjesto od 128 država -  2016. godine. Prema GII-ju za 2022. godinu Hrvatska je u svim glavnim skupinama pokazatelja („stupovima“) ispod prosjeka skupine država s visokim dohotkom.
U odnosu na 2021., prema glavnim skupinama pokazatelja Hrvatska je najizraženije nazadovala u skupini pokazatelja koji se odnose na institucije. U toj skupini zabilježen je značajni međugodišnji pad s 46. na 77. od 132 mjesta, što predstavlja najslabiji rezultat među državama članicama EU-a. U skupini pokazatelja Institucije iznimno nizak broj bodova i rang je ostvaren prema pokazateljima poslovnog okruženja (127. mjesto), koji temeljem podataka Svjetske Banke mjere jednostavnost pokretanja poslovanja i rješavanje insolventnosti.
Prema pokazatelju  političkog  okruženja zabilježen je određeni napredak na ljestvici (s 45. na 42. mjesto), a prema pokazatelju regulatorno  okruženje određeni pad (s 45. na 50. mjesto) u odnosu na prethodnu godinu.
Hrvatska je zabilježila pad na ljestvici i u skupini pokazatelja infrastrukture, s 29. na 31. mjesto, s tim da ova skupina pokazatelja i dalje predstavlja kategoriju u kojoj je Hrvatska najbolje rangirana i u kojoj je iznad europskog prosjeka.
U ostalim skupina pokazatelja Hrvatska bilježi određeni napredak, a najznačajniji napredak u odnosu na 2021. godinu je ostvaren u području kreativnog učinka (s 54. na 39. mjesto).   
Među pojedinačnim pokazateljima u kojima Hrvatska bilježi najslabije rezultate izdvaja se stanje razvoja i dubine klastera (115. mjesto od 132), javne politike za poslovanje (115.), suradnja sveučilišta i industrije u istraživanju i razvoju (108.), rashodi za softver (98.), fondovi rizičnog kapitala (81.) i javne politike poduzetništva i kulture (72.) U spomenutim područjima Hrvatska se nalazi u rangu slabije razvijenih ili nerazvijenih zemalja. Uz niski apsolutni rang primjećuje se da je Hrvatska u odnosu na GII za 2021. nazadovala u području javnih politika za poslovanje/jednostavnost pokretanja poslovanja (s 87. na 115. mjesto), R&D (s 50. na 58.), te fondova rizičnog kapitala (s 76. na 81.).
S druge strane, pojedinačni pokazatelji u kojima Hrvatska bilježi najbolje rezultate su omjer učenika i nastavnika u sekundarnom obrazovanju (1. od 132 mjesta), proizvodnja tiskanih i drugih medija (5.), izdavanje ISO certifikata 9001 (kvaliteta) i 14001 (okoliš) (8.), izvoz kulturnih i kreativnih usluga (11.) i znanstveni i stručni članci prema BDP-u (23.).

Sažetak Globalnog inovacijskog indeksa za Hrvatsku dostupan je na poveznici.

Više o Globalnom inovacijskom indeksu

Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO)  od 2007. godine objavljuje Globalni inovacijski indeks (GII) . Od svog nastanka, GII prati najnovije globalne inovacijske trendove u svijetu, pritom rangirajući ukupni učinak inovacija u približno 130 država svijeta te snagu odnosno slabosti pojedinih država u odnosu na sveobuhvatne politike u korist inovacija i učinke samih inovacija. Temeljem analiza podataka kompozitni Globalni inovacijski indeks se sastoji od 80-ak pojedinačnih pokazatelja koji se grupiraju u sedam glavnih skupina (stupova): institucije; ljudski kapital i istraživanje; infrastruktura; sofisticiranost tržišta; poslovna sofisticiranost; znanje i tehnološki učinak, te kreativni učinak. GII se temelji na pokazateljima koje WIPO prikuplja od privatnih kompanija, međunarodnih organizacija i javnog sektora. Pojedine vlade koriste GII kako bi sustavno analizirale, kreirale i donosile političke odluke za oblikovanje ekonomskih politika.