28 | 09 | 2023

Predstavljeno izdanje Globalnog inovacijskog indeksa za 2023. godinu

Izvor: WIPO, Global Innovation Index 2023, 16th Edition

Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo u svom sjedištu u Ženevi predstavila je 27. rujna 2023. ovogodišnje 16. izdanje globalnog inovacijskog indeksa kojim su obuhvaćene 132 zemlje te 100 najboljih svjetskih znanstveno-tehnoloških klastera.
Rezultati ovogodišnjeg globalnog inovacijskog indeksa ukazuju na mješovito inovacijsko okruženje, sa značajnim prilikama ali i velikim izazovima na obzoru.

S jedne strane, revolucionarni tehnološki napredak nastavlja se nesmanjenom brzinom. Kao i prošle godine, prepoznaju se široko prisutna dva obećavajuća inovacijska vala: digitalni inovacijski val, temeljen na umjetnoj inteligenciji (AI), superračunalstvu i automatizaciji, te val tzv. dubokih znanstvenih inovacija, temeljen na biotehnologiji  i nanotehnologiji.

S druge strane, slab gospodarski rast i visoka inflacija, zajedno s dugotrajnim  posljedicama pandemije, koče globalne inovacije. Nakon izuzetnog procvata u 2021. godini, financiranje inovacija dramatično je palo u 2022. godini, uz pad ulaganja rizičnog kapitala (VC) za 40 posto.

Ključni izazov predstavlja pretvaranje potencijala novih inovacijskih valova u stvarne koristi za društvo u cjelini. Iako usvajanje tehnologije na globalnoj razini općenito raste, rast je još uvijek nedovoljan – već drugu godinu zaredom globalni inovacijski indeks (GII) otkriva da je društvenogospodarski  učinak inovacija zastao.

Prema globalnom inovacijskom indeksu za 2023. godinu Švicarska već 13. godinu zaredom zauzima prvo mjesto,  Švedska je kao druga prestigla Sjedinjene Američke Države koje su sada treće. Slijede Ujedinjeno Kraljevstvo (4.) i Singapur (5.), koji je ove godine ušao među  prvih 5. Među prvih 10 nalaze se i Finska (6.), Nizozemska (7.), Njemačka (8.), Danska (9.) i  Republika Koreja (10.) koje su pale ili stagniraju u odnosu na rang u proteklom godinama.

Kina je još uvijek jedino gospodarstvo srednjeg dohotka unutar prvih 30 zemalja prema GII-u, nakon što je u tu skupinu ušla 2014. godine, i nalazi se na 12. mjestu, dok je Japan na 13. mjestu.

Hrvatska je na 44. mjestu od 132 gospodarstva predstavljenih u ovogodišnjem GII-u, što je nominalno nešto niže nego prethodnih godina (41. Ili 42. mjesto) ali s obzirom na međugodišnje razlike u dostupnosti podataka i promjenama metodologije rezultati nisu potpuno usporedivi. Na temelju dosadašnjih rezultata može se zaključiti da je Hrvatska već godinama stabilizirana na ljestvici oko 40. mjesta.

Slični stabilni rezultati se odnose i na rang Hrvatske u odnosu na usporedive zemlje. Prema ovogodišnjem GII-u Hrvatska je na 38. mjestu među skupinom od 50 zemalja s visokim dohotkom, te na 28. mjestu među 39 gospodarstava u Europi. U odnosu na BDP, inovacijski učinak Hrvatske je u skladu s očekivanjima za njezinu razinu razvijenosti. U odnosu na učinkovito prevođenje ulaganja u inovacije u inovacijske rezultate, Hrvatska proizvodi manje inovacijskih rezultata u odnosu na razinu ulaganja u inovacije.

Od 7 područja obuhvaćenih GII-om, Hrvatska je prema ovogodišnjem GII-u najbolje rangirana u područjima  infrastrukture (26. mjesto), rezultata znanja i tehnologije (33.) i ljudskog kapitala i istraživanja (44.), a najslabije u  područjima  institucija (72.), poslovne sofisticiranosti (53.) i kreativnih rezultata (52.).

Prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima rezultati Hrvatske također su slični kao i prethodnih godina. Kao o najizraženije prednosti Hrvatske prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima ističu se primjerice ekološka održivost, izvoz kulturnih i kreativnih usluga u odnosu na ukupnu trgovinu te broj objavljenih znanstvenih i tehničkih članaka, a prema omjeru učenika i učitelja u srednjoškolskom obrazovanju Hrvatska se čak nalazi na 1. mjestu dok je prema vrijednosti poduzeća „jednoroga“ u odnosu na BDP na visokom 11. mjestu. Među najvećim slabostima Hrvatske prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima ističu se primjerice niska razina razvijenosti klastera (125. mjesto) niska razina znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije (113.), te niska razina politika koje pogoduju  poslovanju  („doing business“) (112.).

Sažeti prikaz inovacijskih rezultata Hrvatske prema globalnom inovacijskom indeksu za 2023. godinu.

Cjelovita publikacija Global Innovation Indeks 2023.

O Globalnom inovacijskom indeksu:

Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (World Intellectual Property Organization - WIPO) godišnje objavljuje Globalni inovacijski indeks (GII) koji predstavlja vodeću referencu za mjerenje inovacijskog učinka gospodarstava širom svijeta. Indeks mjeri inovacije na temelju kriterija koji uključuju institucije, ljudski kapital i istraživanja, infrastrukturu, poslovnu sofisticiranost, tržišnu sofisticiranost, rezultate znanja i tehnologije te kreativne rezultate.