17 | 06 | 2019
Studija o procjenama prijetnje kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva
Foto: Carina RH
Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) objavio je studiju koja se bavi procjenama prijetnje koju predstavljaju povrede prava intelektualnog vlasništva odnosno krivotvorenje i piratstvo za nekoliko proizvodnih sektora, kao i horizontalne čimbenike koji utječu na tu vrstu kaznenih djela. Studija je nastala u suradnji EUIPO-a i Europol-a i objavljena je pod izvornim nazivom Intellectual Property Crime Threat Assessment 2019.
Procjenjuje se da krivotvorena i piratska roba čini čak 6,8 % uvoza EU-a, što iznosi 121 milijardu EUR, a posljednjih se godina taj iznos znatno i povećao. Studija ukazuje na to da se uz luksuzne proizvode sve više krivotvore i proizvodi koje potrošači svakodnevno koriste, poput kozmetike, elektroničke opreme, hrane i pića, lijekova, igračaka, dijelova za vozila itd., a u studiji se može pročitati i koji proizvodi se unutar pojedine kategorije proizvoda najčešće krivotvore. Primjerice, u kategoriji elektroničkih uređaja često su krivotvoreni mobilni telefoni i njihovi dijelovi te poluvodiči. U kategoriji hrane i pića otkriveni su i oduzeti od strane nadležnih tijela, između ostaloga, sir, kava, maslinovo ulje i tjestenina. Rizik za zdravlje potrošača u Europskoj uniji mogu predstavljati i krivotvorena vina i alkoholna pića. Raste i broj slučajeva krivotvorenih pesticida oduzetih u postupcima za provedbu prava, koji su također vrlo opasan proizvod, jer mogu sadržavati toksične sastojke štetne za poljoprivrednike, potrošače ali i za prirodu. U samoj studiji nalaze se i drugi primjeri vrsta krivotvorenih proizvoda, a studija sadrži i opise konkretnih postupaka (slučajeva iz prakse) nadležnih tijela poduzetih u cilju suzbijanja i sprječavanja kaznenih djela povezanih s krivotvorenjem i piratstvom.
Većinu aktivnosti koje uključuju krivotvorenje proizvoda obavljaju organizirane kriminalne skupine, koristeći pritom postojeći rast digitalnog tržišta, te oglašavanje na internetskim platformama i društvenim mrežama, dok se krivotvorena roba često naručiteljima otprema putem malih pošiljaka, što tijelima za provedbu prava otežava njihovo otkrivanje.
Cjelokupna studija dostupna je putem sljedeće poveznice, a na istoj poveznici dostupan je i sažetak studije na hrvatskom jeziku.