Najčešća pitanja

1. Kako i gdje mogu zaštititi svoje autorsko djelo?

Prema članku 19. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima autoru pripada autorsko pravo na njegovom djelu činom samog stvaranja djela, bez potrebe ispunjavanja bilo kakvih formalnosti kao što su registracija djela ili priznanje prava u upravnom postupku ili depozit (pohrana) djela. 

Depozit djela kod određene fizičke ili pravne osobe nema utjecaja na stjecanje autorskog prava, nego je samo dokaz da je djelo u određenom trenutku postojalo i da je u određenom obliku bilo pohranjeno.

2. Što znači objavljivanje, a što izdavanje autorskog djela?

Pojam objavljivanja obuhvaća svaki postupak kojim djelo postaje pristupačno javnosti uz pristanak nositelja prava, primjerice njegovim izlaganjem, prikazivanjem ili na drugi način. 

Izdavanje je jedan je od načina objavljivanja autorskog djela. Radi se o postupku kojim se djelo, uz pristanak nositelja prava, u određenom broju primjeraka nudi javnosti ili se stavlja u promet  te na taj način djelo postaje pristupačno javnosti (primjerice, izdavanje knjige). Djelo se smatra izdanim i ako se učini dostupnim javnosti bežično ili putem žica, na način koji pripadnicima javnosti omogućava pristup autorskom djelu s mjesta i u vrijeme koje sami odaberu (internetsko izdavanje djela).

3. Što je to javnost?

Javnost označava veći broj osoba koje su izvan uobičajenoga užeg kruga osoba usko povezanih rodbinskim ili drugim osobnim vezama.

4. Što znači javno korištenje autorskog djela?

Javnim korištenjem autorskog djela smatra se svako korištenje autorskog djela koje je pristupačno javnosti ili korištenje u prostoru koji je pristupačan pripadnicima javnosti, kao i omogućavanje pripadnicima javnosti pristupa autorskom djelu u vrijeme i na mjestu koje sami odaberu (putem Interneta).

5. Kako zaštititi ideju?

Autorsko pravo štiti izražaj ideje, što znači autorsko djelo, a ideje, koncepti, metode nisu predmet zaštite autorskog prava, one su slobodne.

6. Što su djela siročad?

Djela siročad regulirana su pravilima na razini Europske unije, a to mogu biti djela poput knjiga, časopisa, revija ili drugih tiskovina, audiovizualna i druga djela.  

Autorsko djelo smatrat će se djelom siročetom ako ni nakon pažljive potrage provedene u skladu sa Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima nije identificiran autor toga djela ili nijedan od koautora, ili je identificiran autor, ali nije pronađen ili su identificirani koautori, ali nisu svi pronađeni.

Zakonom se uređuju i postupci pažljive potrage koje provode nadležne institucije u cilju utvrđivanja identiteta autora ili njegova pronalaska, kao i suradnja uspostavljena na razini Europske unije objavom jedinstvene baze podataka o djelima siročadi (Orphan Works Database) koju vodi Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo.

7. Jesu li prerade autorskih djela zaštićeni kao autorska djela?

Ako su prijevodi i druge prerade autorskih djela kao što su prilagodbe, obrade i sl. originalna intelektualna ostvarenja individualnog karaktera, bit će zaštićeni kao samostalna autorska djela. 

Prava autora izvornog djela ostaju netaknuta. 

S obzirom na to da je pravo odobriti ili zabraniti preradu djela jedno od isključivih prava autora, osoba koja želi preraditi autorsko djelo trebat će zatražiti prethodno odobrenje autora.

8. Jesu li prijevodi tekstova profesionalnih prevoditelja i sudskih vještaka autorska djela?

Člankom 15. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima propisano je da su prijevodi autorskog djela, kao vrsta prerade autorskog djela, zaštićeni kao samostalna autorska djela, ako su originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera.

Prava autora izvornog djela pritom ostaju netaknuta.

Prijevod teksta koji po svojoj prirodi nije autorsko djelo jer se radi, primjerice, o diplomi, svjedodžbi, domovnici, tehničkim uputama ili slično ne uživa autorskopravnu zaštitu.

Prijevodi službenih tekstova iz područja zakonodavstva, uprave i sudstva koji su originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera, zaštićeni su kao samostalna autorska djela, osim ako su učinjeni radi službenog informiranja javnosti i kao takvi objavljeni (npr. prijevod teksta međunarodnog ugovora na hrvatski jezik koji je objavljen u službenom listu „Narodne novine – Međunarodni ugovori“).

9. Jesu li norme autorska djela i jesu li zaštićene autorskim pravom?

Norme koje donose privatne osobe mogu uživati zaštitu kao pisana jezična autorska djela ako ispunjavaju opće pretpostavke zaštite, odnosno ako su originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera.

Međutim, norme koje su postale dio određenog propisa odnosno norme koje su predane u bilo kakav službeni postupak radi službenog informiranja javnosti ne uživaju više autorskopravnu zaštitu, jer dijele pravnu sudbinu ostalih službenih djela. U službena djela ubrajamo one norme koje su postale dio propisa kao i one norme na koje pojedini propisi upućuju, kako je uređeno člankom 18. stavkom 3. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.

10. Kako se može zaštititi baza podataka?

Zaštita prava stvaratelja (proizvođača) baza podataka ovisi o tome radi li se o bazi podataka koja je originalna intelektualna tvorevina te se štiti autorskim pravom (autorska baza podataka) ili o neoriginalnoj bazi podataka, koja se štiti pravom proizvođača baza podataka kao jednim od srodnih prava.

Autorska baza podataka je zbirka samostalnih autorskih djela, podataka ili druge građe uređena po određenom sustavu ili metodi, čiji su elementi pojedinačno pristupačni elektroničkim ili drugim sredstvima. Autorsku bazu podataka odlikuje karakteristika da je prema izboru ili rasporedu sastavnih elemenata originalna intelektualna tvorevina svojeg autora, koja ima individualan karakter. 

Neoriginalne baze podataka mogu uživati zaštitu srodnim pravom (zaštita sui generis), kako je uređeno člancima 173. – 179. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Neoriginalna baza podataka je zbirka samostalnih autorskih djela, podataka ili druge građe, uređena po određenom sustavu ili metodi, čiji su elementi pojedinačno pristupačni elektroničkim ili drugim sredstvima, pri čemu je postizanje, verifikacija ili predstavljanje sadržaja takve baze podataka zahtijevalo kvalitativno i/ili kvantitativno znatno ulaganje koje se može sastojati od sredstava, utrošenog vremena i uloženog truda te drugih ulaganja. Više pravu proizvođača neoriginalne baze podataka možete saznati ovdje. 

11. Smatra li se autorskim djelom novinski članak i reportaža?

Novinarska djela kao što su članci, fotografije i audiovizualni prilozi  uživaju zaštitu autorskim pravom prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (članak 14.), ako se radi o originalnim intelektualnim tvorevinama njihovih autora - novinara i fotoreportera, koje imaju individualan karakter.

Međutim, ako se radi o dnevnim novostima ili drugim vijestima koje imaju karakter običnih medijskih informacija, takvi prilozi nisu predmetom zaštite autorskog prava. 

Reportaža (kao novinarski izvještaj kojim se prikazuju događaji i okolnosti na temelju prikupljenih obavijesti) u načelu jest autorsko djelo, ako se ne radi o opisanom slučaju običnih medijskih informacija.

12. Je li sinopsis za još nesnimljeno audiovizualno djelo autorsko djelo?

Sinopsis odnosno osnovni sadržaj, sažeti prikaz ili „pred–scenarij“ za još nesnimljeno audiovizualno djelo smatra se pisanim autorskim djelom, ako je izvoran odnosno ako je subjektivno originalan, što znači da ne oponaša drugo poznato djelo. 

Autor sinopsisa postaje nositeljem autorskog prava samim činom stvaranja sinopsisa i bez njegova objavljivanja. 

Sinopsis i scenarij djela najčešće su autorska djela istog autora.

13. Kako zaštititi scenarij za audiovizualno djelo?

Scenarij, kao detaljan opis radnje audiovizualnog djela, pisano je autorsko djelo i predmet je zaštite autorskog prava. Scenarij uživa zaštitu samim činom stvaranja djela, bez ispunjavanja bilo kakvih formalnosti za stjecanje prava.

Nakon stvaranja audiovizualnog djela, scenarij postaje dio toga koautorskog djela u smislu članka 21.  Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, prema kojem su koautori djela osobe koje su zajedničkim radom stvorile koautorsko djelo, a čijim se doprinosima ne može samostalno koristiti. Koautorima pripada zajedničko autorsko pravo na stvorenom autorskom djelu.

Prema odredbama članka 22. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, glavni koautor audiovizualnog djela je glavni redatelj, a ostali koautori su: autor scenarija, glavni snimatelj, glavni montažer slike i zvuka, skladatelj glazbe posebno skladane za korištenje u tom djelu, a to mogu biti i glavni crtač odnosno glavni animator, ako je crtež odnosno animacija bitni element audiovizualnog djela. 

14. Jesu li recenzija i lektura autorska djela?

Recenzija kao pisani prikaz i ocjena umjetničkog ili znanstvenog djela je jezično, pisano autorsko djelo, ako se radi o individualnoj originalnoj, intelektualnoj tvorevini izraženoj kao pisano djelo. Lektura kao ispravljanje i uređivanje autorskog rukopisa s pravopisnog i jezičnog motrišta, posao je struke i nije autorsko djelo.

15. Jesu li računalni programi i podloge za njihovu pripremu zaštićeni kao autorska djela?

Računalni programi su zaštićeni kao jezična djela ako su izvorni (originalni) u smislu da predstavlja vlastitu intelektualnu tvorevinu svog autora. Pojam računalni program obuhvaća izražaj računalnog programa u bilo kojem obliku uključujući i pripremni dizajnerski materijal. Ideje i načela na kojima se zasniva bilo koji element računalnog programa, uključujući i ona na kojima se zasnivaju njegova sučelja, nisu zaštićena autorskim pravom.

16. Može li projektna dokumentacija u cjelini biti zaštićena kao autorsko djelo?

Prikazi znanstvene ili tehničke prirode, kao što su crteži, planovi, skice i tablice, mogu biti zaštićeni autorskim pravom, ali samo ako su originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera.

Pritom je potrebno istaknuti da ideje, postupci, metode rada i matematički koncepti ne uživaju autorskopravnu zaštitu.

Kod djela arhitekture zaštitu uživaju skice, studije, plastični i drugi prikazi, nacrti, idejna rješenja, idejni projekti, glavni projekti, izvedbeni projekti, planovi te izvedene građevine i zahvati u prostoru iz područja arhitekture, urbanizma i krajobrazne arhitekture, ako se radi o originalnim intelektualnim tvorevinama individualnog karaktera.

17. Kako zaštititi izgled internetske stranice?

Ideje za stvaranje internetske stranice, metode i postupci rada ili koncepti nisu predmet zaštite autorskog prava, nego samo konkretne realizacije odnosno autorske tvorevine. 

Internetske (mrežne) stranice mogu sadržavati različita autorska djela, kao što su dizajn stranice, fotografska djela, djela vizualnih umjetnosti (npr. ilustracije), autorske baze podataka, pisana djela, audiovizualna djela, ali i predmete zaštite srodnih prava kao što su  neoriginalne baze podataka. 

Stoga je na internetsku stranicu uputno staviti podatke o upravljanju pravima. Prema članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, podaci o upravljanju pravima su podaci koje je naveo nositelj prava i kojima se identificira predmet zaštite, nositelj prava, uvjeti korištenja predmeta zaštite, kao i brojke ili kodovi koji predstavljaju takve podatke ako su navedeni na primjerku autorskog djela ili predmeta srodnog prava ili se pojavljuju u vezi s njihovim priopćavanjem javnosti.

Uvrštavanje podataka o upravljanju pravima na internetsku stranicu ujedno omogućava potencijalno zainteresiranim korisnicima da stupe u kontakt s nositeljem prava na autorski sadržaj koji je objavljen na konkretnoj internetskoj stranici te da zatraže odobrenje za određeno korištenje autorskog djela (isto se odnosi i na predmete zaštite srodnim pravima). 

18. Jesu li stručna predavanja i računalne prezentacije autorsko djelo i jesu li stručna predavanja u redovnoj nastavi autorsko djelo?

Stručna predavanja u redovnoj nastavi koja se izvode u okviru nastavnog  plana često će predstavljati poslove struke, a ne autorska djela (slučajevi u kojima se radi o rutinskom, ponavljanom prezentiranju određene nastavne cjeline, uglavnom strukturirane prema zahtjevima nastavnog plana i programa).

No stručna predavanja na svim obrazovnim razinama mogu biti i autorska djela, ako se radi o originalnim, intelektualnim ostvarenjima individualnog karaktera iz područja književnosti, znanosti ili umjetnosti, koja su izražena u ovom slučaju kao govorna djela, a pod istim uvjetima zaštitu mogu uživati i stručne ili znanstvene prezentacije pripremljene za korištenje i prikazivanje putem računala i drugih pomoćnih tehničkih uređaja.

19. Imaju li nastavnici autorsko pravo na djelima koja su stvorili u radnom odnosu? 

Prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, u slučajevima kad je nastavnik na visokom učilištu stvorio autorsko djelo tijekom radnog odnosa, izvršavajući svoje nastavne aktivnosti, tada isključiva autorska imovinska prava iskorištavanja autorskog djela pripadaju poslodavcu bez prostornog i vremenskog ograničenja te neovisno o prestanku radnog odnosa, ako ugovorom ili drugim aktom nije drugačije određeno. 

Ovakva pravila primjenjiva su i na nastavnike koji u pripremi nastave stvaraju autorska djela na nižim obrazovnim razinama – u osnovnim i srednjim školama.

Poslodavac uvijek mora pri korištenju autorskih djela poštovati moralna prava autora, s obzirom na to da su ta prava neprenosiva i vezana su uz osobu autora. 

U slučajevima kad je nastavnik na visokom učilištu stvorio autorsko djelo koje nije u uskoj vezi s nastavnom aktivnosti, već se odnosi na izvršavanje znanstvene, istraživačke, stručne, umjetničke ili slične djelatnosti, tada autorska prava pripadaju autorima (nastavnicima) bez ograničenja. Izuzetak od ovog pravila postoji u slučaju kad je drugačije uređeno ugovorom o radu između nastavnika i visokog učilišta, kolektivnim ugovorom ili drugim ugovorom s nastavnikom. 

20. Jesu li djela fotografije zaštićena autorskim pravom i koliki je rok trajanja zaštite?

Djela fotografije mogu biti autorska djela ako se radi o djelima koja su originalna intelektualna ostvarenja individualnog karaktera. Originalnost se kod fotografskih djela može odnositi na izbor motiva i kuta snimanja, odabir osvjetljenja ili trenutka fotografiranja te izbor tehničkih sredstava. S druge strane, fotografije koje služe identifikaciji ili one učinjene pomoću automata za snimanje ne mogu se smatrati autorskim djelom. 

Rok trajanja zaštite fotografskih djela prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima traje za života autora te 70 godina od njegove smrti, čime je rok trajanja izjednačen sa svim drugim vrstama autorskih djela. 

Rokovi zaštite autorskog i srodnih prava ujednačeni su pravilima donesenim na razini Europske unije.

Međutim,  prema ranijim propisima koji su vrijedili u Hrvatskoj, rok trajanja zaštite fotografskih djela bio je kraći. Tako je prema članku 83. Zakona o autorskom pravu (NN 9/99) rok zaštite fotografskog djela isticao protekom 25 godina od objave djela. Iste godine donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu (NN 76/99) kojim je trajanje autorskopravne zaštite za sva autorska djela određeno za života autora i 70 godina od njegove smrti, a posebna odredba o kraćem trajanju zaštite za fotografska djela tim je Zakonom brisana. U prijelaznim i završnim odredbama navedenog Zakona navodi se da se taj Zakon primjenjuje na sva autorska djela i izvedbe umjetnika izvođača u pogledu kojih imovinska prava nisu prestala do dana stupanja na snagu toga Zakona. S obzirom na to da je navedeni Zakon stupio na snagu 27. srpnja 1999. godine, za svako posebno starije fotografsko djelo bit će potrebno utvrditi je li njegova zaštita (rok od 25 godina) istekla do 27. srpnja 1999. godine. Ako je zaštita istekla, djelo je ušlo u javnu domenu i može se slobodno koristiti, uz obvezu priznanja autorstva, poštovanja autorskog djela te časti i ugleda autora. 

21. Smije li se u vlastitim autorskim djelima koristiti i objaviti javno dostupne fotografije i tekstove drugih autora?

Autorsko djelo može se koristiti samo uz odobrenje autora, osim ako su ispunjene pretpostavke za primjenu iznimaka ili ograničenja od autorskog prava, koje su izričito propisane Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima (članci 181. do 213.), kao što je primjerice korištenje citata iz objavljenog djela ili korištenje dijelova ili isječaka iz zakonito objavljenog djela za potrebe davanja primjera u nastavi.

Dakle, u pravilu, pojedinačno korištenje tuđeg autorskog djela za potrebe stvaranja vlastitog djela potrebno je dogovoriti s nositeljem prava i urediti odgovarajućim pisanim ugovorom. 

Jednostavna dostupnost tuđih autorskih djela, primjerice na internetu, ne znači da su ta djela slobodna za korištenje. Pravila koja vrijede u fizičkom svijetu vrijede i za korištenja zaštićenih sadržaja objavljenih na internetu).

Neovlašteno korištenje autorskih djela ili predmeta zaštite srodnih prava predstavljat će povredu prava, a zakonom je predviđena građanskopravna, prekršajnopravna te, u najtežim slučajevima, i kaznenopravna zaštita nositelja autorskog i srodnih prava.

22. Gdje mogu saznati više o povredama autorskih i srodnih prava u Hrvatskoj?

O povredama autorskih i srodnih prava, ali i drugih prava intelektualnog vlasništva, te o mjerama i inicijativama poduzetim u cilju suzbijanja povreda prava intelektualnog vlasništva možete saznati više putem internetskog portala Stop krivotvorinama i piratstvu.

Podaci o povredama prava intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj sustavno se prate putem redovitih statističkih izvješća. Izvješća izrađuje Državni zavod za intelektualno vlasništvo, temeljem prikupljanja i obrade statističkih podataka o postupcima koji se vode zbog povreda prava intelektualnog vlasništva, koje prate pojedina tijela nadležna za provedbu prava intelektualnog vlasništva: Državno odvjetništvo, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo pravosuđa, Carinska uprava Ministarstva financija te Državni inspektorat.

23. Kako zaštititi autorska glazbena prava?

Autoru pripada autorsko pravo na njegovom djelu činom samog stvaranja djela temeljem članka 19. stavka 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, bez ispunjavanja bilo kakvih formalnosti kao što su registracija djela u upravnom postupku ili depozit (pohrana) djela. 

Autorima, ali i nositeljima srodnih prava koji stvaraju i djeluju u sektoru glazbene umjetnosti, korisno je podatke o svojim djelima, izvedbama, fonogramima, koautorstvu i drugim pitanjima vezanim uz njihove predmete zaštite odgovarajuće dostaviti organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava koje imaju odobrenja za rad izdana od strane Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo i djeluju u konkretnom sektoru, radi kolektivnog ostvarivanja njihovih prava odnosno prikupljanja i raspodjele naknada za javno korištenje njihovih glazbenih djela.

24. Može li autor koji svoja prava ostvaruje u sustavu kolektivnog ostvarivanja prava u pojedinačnom slučaju individualno odobriti korištenje svog djela?

Za određene oblike korištenja autorskih djela prava autora ostvaruju se u sustavu kolektivnog ostvarivanja autorskog prava. Naime, u uvjetima masovnog korištenja djela (npr. javnog priopćavanja glazbenih ili audiovizualnih djela, javne posudbe djela, umnožavanja djela za privatno korištenje i sl.) nije moguće u svakom pojedinom slučaju ostvariti potreban kontakt između korisnika i autora djela kako bi se, s jedne strane, osiguralo autorovo odobrenje za korištenje djela, a s druge strane, autoru osiguralo plaćanje naknade za takvo korištenje.

Stoga se takvi oblici korištenja djela odobravaju i naplaćuju, ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu, putem organizacija za kolektivno ostvarivanje prava autora odnosno autorskih udruga, koje u okviru svoje djelatnosti korisniku osiguravaju zakonitost korištenja čitavog repertoara kojeg zastupa organizacija, a autoru nadzor korištenja njegovih djela i ostvarivanje prava na primjerenu naknadu. 

U nacionalna zakonodavstva određenog broja zemalja uveden je institut tzv. kolektivnog licenciranja s proširenim učinkom (u europskom pravu takva je mogućnost propisana člankom 12. Direktive (EU) 790/2019 ), u koji ubrajamo i institut pretpostavljene punomoći, utemeljen za potrebe djelovanja jedne, reprezentativne organizacije u jednoj državi, za kolektivno ostvarivanje prava za pojedinu vrstu prava i pojedinu kategoriju nositelja prava.

Takva organizacija zastupa sve autore u svojoj zemlji, kao i autore iz drugih zemalja temeljem ugovora o recipročnom zastupanju s odgovarajućim inozemnim organizacijama. Organizacija pritom mora zastupati sve nositelje prava i korisnike ravnopravno, na način da svima pod jednakim uvjetima omogućuje pristup autorskom djelu i njegovo korištenje. 

Prema članku 224. stavku 6. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, za organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava koja ima izdano odobrenje za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava predmnijeva se da ima punomoći za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja prava za sve domaće i strane nositelje takvih prava, osim onog nositelja prava koji je izričito u pisanom obliku obavijestio organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava da ne ostvaruje njegova prava. Nositelj prava može svoje ovlaštenje otkazati u cijelosti ili u odnosu na pojedino pravo, kategoriju prava ili vrstu autorskih djela (članak 227. stavak 3. Zakona), ali ne i u pogledu pojedinačnih djela unutar pojedine vrste djela.

Nositelj prava koji svoja prava ostvaruje u sustavu kolektivnog ostvarivanja prava ima pravo izdavati odobrenja za nekomercijalno korištenje bilo kojih prava, kategorija prava ili vrsta djela te drugih sadržaja po svom izboru, a organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je nositeljima prava čija prava ostvaruje jasno objaviti uvjete pod kojima oni mogu izdavati odobrenja za nekomercijalno korištenje svojih djela ili predmeta srodnih prava čije su upravljanje prepustili toj organizaciji. Nekomercijalnim korištenjem smatra se ono korištenje u kojem se ni neposredno ni posredno ne ostvaruje imovinska ili komercijalna korist.
Više o kolektivnom ostvarivanju prava možete pročitati ovdje.