Intelektualnim vlasništvom ne štiti se ideja kao takva nego način ostvarenja neke ideje. Idejom se smatra određena apstraktna zamisao inovatora. Tek kada je ideja razrađena i na neki način ostvarena može se pokrenuti zaštita ostvarenja te ideje putem sustava zaštite intelektualnog vlasništva.
Patentom se štiti konkretno rješenje nekog tehničkog problema (izum), žigom se štiti oznaka kojom se proizvod ili usluga razlikuju na tržištu u odnosu na druge slične proizvode i usluge, a industrijskom dizajnom (kao pravom intelektualnog vlasništva) vanjski izgled proizvoda tj. njegovi estetski aspekti koji nisu uzrokovani funkcijom. U određenim gospodarskim i industrijskim područjima koristi se i autorsko pravo i srodna prava te neki drugi specifični oblici zaštite intelektualnog vlasništva kao što su oznake zemljopisnog podrijetla ili topografije poluvodičkih proizvoda.
Nematerijalna dobra poput znanja i iskustva (know-how) i dijelova poslovanja za koje ne želimo da budu dostupni javnosti mogu se štititi i neformaliziranim oblicima intelektualnog vlasništva.
Kreativne industrije
Zaštita softvera